Skripta filozofija zivota (pitanja i odgovori)

PITANJA I ODGOVORI IZ FILOZOFIJE ŽIVOTA

1. Opšte karakteristike uvoda u filozofiju (11)?
Radi se o predmetu koji je sam po sebi stalno misaoni problem, te ne može nikad do kraja biti oblikovan.
Težnja misaonog izražavanja svega što jeste u filozofiji je bitno razmišljanje, traženje, dokazivanje čak i onoga što može izgledati vrlo jednostavno i općenito poznato.
2. Uvod u filozofiju kao disciplina filozofije (specifičnosti) (13-15)
Najbolji uvod u filozofiju jest logika
Logikom mislimo i već je uzeli kao pretpostavku
Uvod je filozofija o filozofiji, tj. metodologija filozofiranja
Uvod u filozofiju neće se svesti ni na metafiziku, niti na bilo koju posebnu disciplinu, već će govoriti iz cjeline filozofije
Filozofska parcijalnost kao odvajanje predmeta u uvodu ponovo dobija svoju sintezi i vraća se svojoj cjelini misaonog odnosa prema bitku
3. Šta je zajedničko svim filozofijama bez obzira na njihove razlike (20-21)?
Svaka filozofija pokušava odrediti odnos bića prema totalitetu (bitku). Taj početni stav, kao cilj i predmet, zajednički je svakoj filozofiji bez razlike na njen sadržaj.Po kvantitativnom odnosu ipak se zbir tih smislova ostvaruje kao određeni kvalitet.
4. Koji su aspekti koji opredjeljuju za neku filozofiju (23)?
Dva su aspekta koji opredjeljuju
1. Kakav je odnos filozofije prema iskonu (bitku).
2. Koju ideju smatra svojom suštinom.
5. A) Smisao filozofskih pitanja – pitanje sumnja; da li stalno postavljanje pitanja ukida samo pitanje (24)?
Kad se radi o smislu svijeta i života, pitanje o pitanju uvijek otkriva nove moduse. Niti tu ima krajnjeg pitanja, niti zadnjeg odgovora.
Prema tome pitanje sebe nikad ne može ukinuti, jer sebe ne shvaća kao zadnje.
5. B) Odnos pitanja i autoriteta (šta ako je autoritet iznad pitanja i obrnuto, šta ako je pitanje autoritet (25)?
Autoritet ne može biti iznad pitanja. Najveći autoritet je pitanje o svemu ili pitanje pitanja jest autoritet mišljenja.
Kad bi iznad pitanja bio autoritet, tada mišljenje bez pitanja postaje sporno i gubi svoj karakter, tj. mišljenje kao stalno pitanje.
5. C) Pitanje i umnost (šta um hoće i što jest umnost, zadatak uma, s čime počinje svako meditiranje) (26)?
Um hoće da sazna da li je to tako i ako jeste, zašto je tako. Cjelokupna misaona razložnost bila bi umnost.
Zadatak uma jeste jasan: treba spoznati bit stvari, svijeta, života.
Cjelokupna misaona razložna aktivnost bila bi umnost. Zadatak uma jeste jasan: treba spoznati bit stvari,svijeta,života.
Svako meditiranje počinje pitanjem zašto!!
5. D) Zašto u filozofiji nije moguća dogmatika na religiozan način (27)?
U filozofiji nema one sigurnosti,a još manje apsolutnosti koju pruža svaka religija pozivajući se na autoritet boga.
Da bi um bo svoja imanentnost tj.razum,on nigdje i nikad ne može tražiti postignuti apsolut, jer čim je um dovedn do kraja, on nužno prelazi u dogmatiku
6. Problem sistematizacije – problem kategorijalnih pripadnosti po čemu se filozofija jedino određuje (31)?
Kategorijalna pripadnost neke filozofije (idealizam-materijalizam) pokazuje najprije opći odnos prema problemu bitka, no ipak svaka filozofija ostaje svoja posebnost.
Svaka filozofija ima svoju intenciju kao konkretno djelovanje u određenom društvu i vremenu.
(kao oblik političke svijesti, dio klasne ideologije u smislu uvjerenja, i kao određeni oblik idejne, misaone nadgradnje mijenja se promjenom društvenih odnosa.
Filozofija nikad nije bila izvan prostora i vremena.
6. A) Smisao kritike zdravog razuma, Hegel prigovor Gorgija, formulacija kriterija zdravog razuma (s čime razum ”operiše” i kako se odnosi prema sadržaju) (39-40)?
Hegelova formulacija je jasna. Zdravi ljudski razum ima u sebi i predrasuda, drži se uobičajenih shvaćanja i nije kritičan prema postojećem sadržaju.
6. B) Koji je hegelovski primjer dobrog mišljenja protiv dogmatizma zdravog razuma (41)?
Stalno treba imati na umu da se filozofija mora uzdići iznad općeg mijenja, dogmatizma općeg ljudskog razuma.
Zdravi ljudski razum ne smije biti protiv razmišljanja spekulacije, ali treba da bude protiv refleksije (razmišljanje o uzrocima i razlozima).
6.C) Odnos razuma prema spekulaciji (42)?
Zdrav ljudski razum je ograničen u odnosu na spekulaciju, u razumu je prisutan apsolut. Prema Hegelu zdrav razum ne razumije spekulaciju, nego je mora i mrziti jer je ne može slijediti.
6. D) Kako se dobijaju prave misli i naučna spoznaja po Hegelu (43)?
Prave misli i naučna spoznaja mogu se dobiti samo oblikovanjem pojma.
6. E) Javno mnjenje i zdrav razum (43)?
Javno mnjenje se zasniva u obliku razuma s mnogo predrasuda, zabluda. Javno mnjenje treba i uvažavati i prezirati.
6. F) Šta ili ko prema Aristotelu određuje šta je normalno ili nenormalno (44)?
Došao je do zaključka da se to obično određuje prema većini.
7. Ime i pojam filozofije – koji je smisao traženja definicije filozofije (56)?
Filozofija je razmišljanje o čovjeku i njegovom odnosu prema totalitetu.
Smisao traženja definicije isto je što i razmišljanje o suštini svake filozofije kao kritičkog mišljenja uopće.
8. Odnos prvih mislilaca prema riječi filozofija (ko prvi koristi riječ, ko prvi za sebe tvrdi itd. ()?
Prvi ju je upotrijebio Herodot a on upotrebljava rije; filozofirati (glagol) znači učiti iz stvarnosti.
Prvi put je koristi Heraklit kao imenicu filozof čovjek koji ljubi mudros i teži znanju. Pitagora je prvi koji je rekao za sebe da je filozof.
9. Filozofija kao način života (57)?
Prvenstveno se ogleda u teorijskom životu učenju mudrosti, odnosno duševno stvaralački rad. Filozof je čovjek koji proučava prirodu stvari i koji teži prema mudrosti.