Socijalna psihologija

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA – znanstvena disciplina koja proučava kako stvarna ili zamišljena prisutnost drugih ljudi utječe na naše misli, osjećaje i ponašanje. Proučava društveno ponašanje i mišljenje na osnovu empirijskih dokaza. Ljudsko ponašanje je rezultat biološkog nasljeđa i okolinskih faktora. Predmet socijalne psihologije uključuje 3 elementa:
drži se znanstvenog istraživanja- do spoznaje dolazi empirijskom metodom provjere društveno ponašanje- proučava se svrhom razumjevanja i predviđanja socijalna misao- npr.stavovi, vrijednosti, uvjerenja, samopoštovanje, soc percepcijaSocijalnim psiholozima je naročito zanimljivo šta se događa u mislima pojedinca kada različiti utjecaji dođu u sukob jedan sa drugim. Socijalnu psihologiju zanima u kojoj mjeri su ljudi pod utjecajem svojih tumačenja ili konstrukcije socijalne okoline.
Konstrukcija – način na koji ljudi percipiraju, shvataju i tumače socijalni svijet.
Postoje 2 stajališta o ljudskom ponašanju: 1)ponašanje, inteligencija, ličnost su rezultat genetskog ustrojsktva, 2) ljudsko ponašanje proizilazi isključivo iz našeg životnog iskustva
Socijalna psihologija kao znanost pokušava pružiti objektivno i povjerljivo znanje o ljudskom društvenom ponašanju. Socijalna psihologija je grana psihologije i kao takva ima temeljni interes u razumjevanju pojedinačnih ljudskih bića.
Psiholozi ličnosti usmjeravaju svoju pažnju na individualne razlike – značajke ljudske ličnosti koje ih čine različitima od drugih ljudi. Osnovna atribucijska pogreška- sklonost da svoje i ponašanje drugih ljudi objašnjavamo osobinama ličnosti, podcjenjujući na taj način snagu socijalnog utjecaja.Biheviorizam- psihološka škola koja je tvrdila da se pozitivni i negativni događaji u okolini povezuju sa određenim ponašanjem.
Gestalt psihologija- psihološka škola koja naglašava važnost proučavanja subjektivnog načina na koji se neki objekat pojavljuje u čovjekovim mislima.
Samopoštovanje- čovjekova procjena svoje vlastite vrijednosti.
Socijalna spoznaja- kako ljudi misle o sebi i socijalnom svijetu, tj kako ljudi odabiru, tumače pamte i koriste socijalnu informaciju.

Socijalna psihologija koristi 3 glavne metode znanstvenog istraživanja:

• Korelacijsko istraživanje
• Labaratorijski eksperiment
• Terensko istraživanje / metoda opažanja

1. Korelacijsko istraživanje- postupak sustavnog mjerenja dviju varijabli i određievanja odnosa među njima. Ima 2 dijela: a) jesu li 2 ili više varijable povezane, b) koja vrsta veze postoji između varijabli. Koeficijent korelacije- statistički pokazatelj koji ukazuje koliko se dobro može na temelju jedne varijable predviđati vrijednost u drugoj. Koeficijent korelacije može imati bilo koju vrijednost između -1,00 i +1,00. Korelacija od +1.00 govorila bi nam da postoji savršeno pozitivna veza između 2 varijable. Koeficijent korelacije koji se kreće oko 0 govori da ne postoji veza izmešu 2 varijable. Korelacija od -1,00 upućivala bi na savršeno negativnu vezu između 2 varijable.
Prednosti ovog istraživanja: relativno jednostavno i lako ga je sprovesti.
Nedostatak: ne može pružiti uzročno posljedične dokaze.
Anketa – istraživanje u kojeme se dio ljudi ispituje o njihovim stavovima i ponašanju. Koristi se slučanji izbor ljudi- način kojim se osiguraca da će uzorak biti reprezentativan za populaciju.