FAKULTET ZA PRIMENJENI MENADŽMENT, 

EKONOMIJU I FINANSIJE, (MEF), BEOGRAD

Predmet: Bezbednost i zaštita IS

SEMINARSKI RAD

TEMA: STANDARD ZA AUTENTIFIKACIJU I DIGITALNI 

IDENTITET KORISNIKA NA INTERNETU

Mentor: 

                Student: 

Prof. dr Miodrag Brzaković

                   Muhović Asmir, I004 - 17

Beograd 2017.

Standard za autentifikaciju i digitalni identitet korisnika na Internetu                                     MEF

2

Muhović Asmir

SADRŽAJ

1

UVOD......................................................................................................................................4

2

BEZBEDNOST PRILIKOM UPOTREBE RAČUNARA I INTERNETA.............................4

2.1

Kako se zastititi?............................................................................................................... 5

2.2

Pažljivo postavljanje ličnih podataka na Internet.............................................................5

2.3

Plaćanje putem Interneta...................................................................................................6

2.4

Deca i Internet...................................................................................................................7

2.5

Kontrola pristupa u računarskim mrežama.......................................................................7

3

AUTENTIFIKACIJA KORISNIKA........................................................................................8

3.1

Osnovni model autentifikacije..........................................................................................8

3.2

Višefaktorska autentifikacija.............................................................................................9

3.3

Obezbeđivanje sigurnosti................................................................................................10

3.4

Standardi za sigurnosne tehnologije...............................................................................12

3.5

Protokoli autentifikacije..................................................................................................12

4

DIGITALNI IDENTITET......................................................................................................13

4.1

Razvoj i upravljanje identitetom..................................................................................... 13

4.2

Formalni model upravljanja identitetom.........................................................................14

4.3

Osetljivost identiteta....................................................................................................... 14

4.3.1

Osetljivost bazirana na privatnosti...........................................................................14

4.4

Mehanizmi za upravljanje privatnošću ličnih podataka..................................................15

4.4.1

Upravljanje parcijalnim identitetima.......................................................................15

4.4.2

Minimazacija podataka............................................................................................15

4.4.3

Izvršna pravila za obradu podataka.........................................................................15

4.4.4

Funkcionalna transparentnost..................................................................................15

5

DIGITALNI SERTIFIKAT....................................................................................................15

background image

Standard za autentifikaciju i digitalni identitet korisnika na Internetu                                     MEF

4

Muhović Asmir

Počeci   interneta   se   vežu   za   stvaranje   ARPANET-a,   1969.   godine,   mreže   računara   pod 

kontrolom Ministarstva odbrane SAD. 

Onog   momenta   kada   je   internet   postao   široko   dostupan   svi   smo   dobili   beskonačne 

mogućnosti za komunikaciju, informisanje, učenje, zabavu... U poslednje vreme za sve više 
stvari se oslanjamo na internet. Jako je važno da naučimo o osnovama rada na internetu, da 
saznamo koje su to akcije koje mogu da nas dovedu u neželjenu situaciju. Moramo znati koje su 
potencijalne posledice naših aktivnosti na internetu. Neke naše ili aktivnosti drugih na interetu 
mogu da ugroze našu bezbednost. 

Računar   koji   koristimo   za   surfovanje   i   slične   aktivnosti   mora   da   ima   program   za 

prepoznavanje i uništavanje virusa koji bi mogli da nanesu štetu našem računaru i podacima na 
njemu.

Na internetu postoje sajtovi i sadržaji na kojima možemo lako da zarazimo naš računar, ali i 

da doživimo neku neprijatnost ili da budemo prevareni.

Bez obzira na sve vrste tehničke zaštite nikad nećemo biti potpuno zaštićeni  i mnogo toga 

zavisi od našeg klika. Ono što svi mi moramo da znamo i prihvatimo je da se većina zloupotreba 
dešava upravo našom nepažljom izazvanom znatiželjom i neznanjem.

Na internetu mogu da budu ugroženi naša privatnost i reputacija, opljačkan naš novac na 

bankarskim računima,  onesposobljen naš računar... 

Čak i lična i porodična bezbednost mogu da budu ugrožena ako se neoprezno ponašamo na 

internetu.

2 BEZBEDNOST PRILIKOM UPOTREBE RAČUNARA I INTERNETA

Onog   momenta   kada   je   internet   postao   široko   dostupan   svi   smo   dobili   beskonačne 

mogućnosti za komunikaciju, informisanje, učenje, zabavu... U poslednje vreme za sve više 
stvari se oslanjamo na internet. Plaćamo račune, kupujemo, planiramo, ostvarujemo poslovne i 
privatne kontakte sa ljudima na drugom kraju sveta. Imati pristup internetu znači imati pristup 
svetu. Sedeći za svojim stolom možete posmatrati egzotične lepote skoro svih krajeva sveta, 
možete obići piramide, Ajfelov toranj i to sve za nekoliko minuta. Iako je to teško zamisliti dok 
sedimo za radnim stolom, „lutanje" internetom je poput lutanja ulicama nepoznatog mesta, gde 
se nikada ne zna šta vam se sve može dogoditi, podjednako i dobro, ali i loše. U tom smislu, biti 
odgovoran korisnik Interneta znači sprečiti niz negativnih situacija u kojima se možemo naći.

2.1

Kako se zastititi?

Jako je važno da naučite po nešto o osnovama rada na internetu, saznajte koje su to akcije 

koje mogu da vas dovedu u neželjenu situaciju, a koje su bezbedne. Jednostavno morate znati 
koje su potencijalne posledice vaših akcija.

Zaštitite se. 

Svaki računar koji koristite za surfovanje i slične aktivnosti mora da poseduje 

program za prepoznavanje i uništavanje virusa koji bi mogli biti destruktivni za vaš računar i 

Standard za autentifikaciju i digitalni identitet korisnika na Internetu                                     MEF

5

Muhović Asmir

podatke koje na njemu čuvate. Sada postoje razni programi koji vam to omogućavaju i koji su 
veoma pristupačni (veliki broj je i besplatan).

Tipovi   programa   koji   mogu   da   zaštite   vaš   kompjuter   od   „upada"   drugih   računara 
su 

„firewall-ovi"

 i oni će sprečiti da neko drugi (sa svog računara) pristupi vašem računaru i 

potencijalno napravi neku štetu.

Antivirus programi

 će zaštititi vaš računar od opasnih (zaraženih virusom) programa koji 

mogu da budu na vašem računaru. Pri izboru antivirus programa, treba biti pažljiv. Postoje 
paketi   antivirus   programa   koji   se   mogu   kupiti   (Nod32,   Kaspersky)   i   onih   koje   možete 
besplatno   da   skinete   sa   interneta   (AVG,   avast),   pri   čemu   treba   biti   pažljiv   jer   nije   sve 
antivirus pa čak iako se tako zove. Trebalo bi prvo da istražite kredibilitet tog programa, da 
vidite koliko je pouzdan i bezbedan i tek tada da ga skinete.

Strategija   istraživanja   potreba   korisnika   interneta   se   u   nekim   slučajevima   radi 
preko 

„Spyware-a"

, programa za praćenje načina na koji koristite vaš kompjuter kako bi ti 

podaci   mogli   biti   iskorišteni   u   komercijalne   svrhe.   Ovi   programi   ne   usporavaju   rad   na 
računaru, ne brišu ili menjaju podatke koje posedujete ali vas špijuniraju, što u svakom 
slučaju nije poželjno. Antivirus obično ne može da posluži za eliminisanje „spyware-a" (već 
virusa), za tu svrhu se koriste antispyware programi kao što su adaware, Spybot Search & 
Destroy.

Birajte mesta na Internetu na koje ćete odlaziti.

 Postoje sadržaji i sajtovi koji su u startu 

opasniji i gde možete lakše da zarazite kompjuter nekim virusom ali i vi da naletite na neke 
neprijatne situacije. To su uglavnom porno sajtovi i sajtovi koji su koncipirani oko ilegalnih 
tema, kao što su hakerski sajtovi, piraterija i slično.

Kontrolišite elektronsku poštu.

 Putem mejla mogu da vam stignu razni virusi i sadržaji koji 

mogu da naštete vašem kompjuteru. Ukoliko ne znate od koga je mejl ili nije jasno naglašeno 
koja je tema ili vam deluje kao spam (neželjena reklama), nemojte ga otvarati jer možda sadrži u 
sebi virus koji bi mogao da zarazi vaš računar. Isto važi i za mejlove koji sadrže neki dodatak 
(attachment), ukoliko ne znate šta je u njemu i/ili ne znate od koga je, najbolje bi bilo da taj mail 
obrišete. Jedina akcija koja može da spreči neželjene posledice je momentalno brisanje takvih 
mejlova. Bilo koji način odgovaranja na takav mejl će samo pogoršati situaciju.

2.2

Pažljivo postavljanje ličnih podataka na Internet

Internet ne zaboravlja.

 Podaci koji se jednom nađu na internetu će tamo verovatno i 

ostati jer ćete se pošteno namučiti da ih uklonite. Informacije koje ste postavili nekada davno su 
verovatno još uvek tu negde i ovo treba da imate u vidu jer ne razmišljamo isto sa 12, 22 i 32  
godine. Ono što vam je nekada bilo super zanimljivo sada ćete možda hteti da sakrijete. Savet je 
da pažljivo birate šta ćete postavljeti na internet, bez obzira jesu li to lični podaci ili vaše slike.

Zaštitite podatke o sebi.

 Funkcija interneta je da nam olakša život u koliko god aspekata 

je   moguće.   Sve   više   poslova   možemo   da   završimo   preko   interneta   (plaćanje   računa   preko 
interneta, slanje izveštaja, konkurisanje na neko radno mesto, kontaktiranje klijenata i prijatelja), 
on nam štedi vreme i resurse, što nije zanemarljivo. Ali isto kao što prilikom podizanja novca na 
bankomatu nećete dozvoliti da svako vidi vašu šifru, tako ne bi trebalo da objavljujete svoje 
lične podatke (broj lične karte, računa u banci ili slično) svugde već samo na sajtovima za koje 
znate da su pouzdani.

Ukoliko   privatne   podatke   koristite   na   računaru   koji   nije   vaš,   nemojte   koristiti   opciju 

"zapamti". Pokušajte da lozinke za pristup nikome ne govorite i prilikom odlaska sa nekog sajta 

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti