Odlomak

1. UVOD

Porezi predstavljaju najvažniji instrument fiskalne politike i države te osnovni izvor prihoda u državnom proračunu. Koriste se za financiranje različitih državnih izdataka i kao mjera za interveniranje države u slučaju kontrakcija u gospodarstvu. Njihova uloga u financijskom i gospodarskom životu se povećava iz dana u dan.
Problem istraživanja ovog seminarskog rada je oporezivanje dohotka, imovine i potrošnje.Predmet istraživanja je utvrditi, istražiti i analizirati sam pojam poreza, prikazati porezni sustav u Hrvatskoj te porez na dohodak, imovinu i potrošnju. Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi i objekt istraživanja. Tako su objekt istraživanja ovog seminarskog rada porezi.Na temelju opisanog problema i predmeta istraživanja može se postaviti sljedeća hipoteza: U Hrvatskoj se oporezuje i dohodak, i imovina, i potrošnja.Svrha istraživanja je dati pregled pojma poreza na dohodak, imovinu i potrošnju.Cilj istraživanja je prikazati oporezivanje dohotka, imovine i potrošnje.Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja u odgovarajućoj kombinaciji korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda deskripcije, metoda apstrakcije i konkretizacije, komparativna metoda, empirijska metoda te metoda kompilacije.

U prvom dijelu rada, UVODU, navedeni su problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza te svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode koje su korištene pri istraživanju te struktura rada.Drugi dio rada, POREZNI SUSTAV U REPUBLICI HRVATSKOJ, prikazuje porezni sustav u Hrvatskoj te učinke oporezivanja i vrste poreza.U trećem dijelu rada, koji nosi naslov OPOREZIVANJE DOHOTKA, IMOVINE I POTROŠNJE prikazani su porez na dohodak, imovinu i potrošnju.ZAKLJUČAK donosi sintezu rezultata istraživanja i objedinjuje sve cjeline u jednu.

2. ZNAČAJKE POREZNOG SUSTAVA

Porezi su najznačajniji instrumenti prikupljanja prihoda u svakoj državi (Jelčić, 2001, str. 33). Oni su jedan oblik prisilnog davanja koji nameće država, koji nije namjenski usmjeren i koji nema izravnu protučinidbu (to znači da država nije obvezna konkretnom obvezniku ništa dati za plaćen porez) (Jurković, 2002, str. 250). U pojedinim zemljama oporezivanje se obavlja primjenom manjeg ili većeg broja poreznih oblika. Uobičajeno je da se skup poreznih oblika kojima se obavlja oporezivanje u nekoj zemlji naziva poreznim sustavom. Sama riječ sustav podrazumijeva uređenost i smislenost, što je često jako daleko od kaosa na koji se nailazi u praksi. Stoga je najbliža definicija poreznog sustava ona, prema kojoj je porezni sustav skup poreznih oblika koji u svojoj ukupnosti djeluju u postojećem sociopolitičkom i gospodarskom sustavu neke države (Jelčić, 2001, str. 203). Financijska teorija razlikuje povijesne od racionalnih poreznih sustava. Povijesni porezni sustavi su skup poreznih oblika kojima se u danom trenutku obavlja oporezivanje u nekoj državi. Racionalnim poreznim sustavima smatraju se oni porezni sustavi koji se sastoje od poreznih oblika čiji učinci u praktičnoj primjeni u potpunosti odgovaraju fiskalnim, socijalnim i drugim ciljevima koji se žele postići njihovom uporabom. Svaki porezni sustav, neposredno po svom donošenju je racionalan, a onda se zbog promjena koje nastaju uslijed političkih i socijalnih pritisaka, postepeno transformira u povijesni sustav. Osnovni problem racionalnog poreznog sustava je u pronalaženju njegove odgovarajuće strukture. Potrebno je pronaći onu kombinaciju poreza koja osigurava najsigurnije postizanje ciljeva porezne politike čijem se ostvarenju teži u sklopu šire, ekonomske politike.

Porezi su obvezna davanja koja bez izravne i trenutačne protuusluge država uzima od osoba i poduzeća da bi prikupljenim novcem financirala javne rashode. Drugim riječima, svi moraju plaćati dio svojih prihoda državi da bi ona zauzvrat osigurala javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, javna sigurnost, briga za starije i siromašne članove društva i sl. Porezi su osnovni financijski instrumenti prikupljanja prihoda kojima suvremene države podmiruju rashode(Jeličić, et.al, 2004, str. 79). U toj definiciji važne su dvije stvari: porezi su obvezna davanja, a za plaćene poreze nema trenutačne izravne protuusluge (Kesner Škreb, Kuliš, 2010, str. 9). Plaćanje poreza utječe na cijene, investicije, inflaciju, itd. Mnogi i raznovrsni učinci oporezivanja su identični ciljevima oporezivanja, odnosno mogu se u manjoj ili većoj mjeri razlikovati. Razlikuju se fiskalni i nefiskalni učinci oporezivanja. Kod fiskalnih učinaka oporezivanja osnovni učinak oporezivanja je financijski koji se svodi na krajnji cilj naplate poreza. Nefiskalni učinci oporezivanja (porezna evazija, prevaljivanje poreza i višestruko oporezivanje) pojavljuju se prije i za vrijeme, a i poslije. Porezni sustav utječe u znatnoj mjeri na razvoj gospodarstva u cjelini, odnosno utječe na zapošljavanje i investicijska ulaganja, štednju, preuzimanje poslovnih rizika, a naročito na sigurnost poreznih obveznika u razvijanju i unapređivanju gospodarske djelatnosti. Porezni sustav mora se temeljiti na ustavnim načelima jednakosti i pravednosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari