Odlomak

UVOD
Od septembra 2008. godine svet se suočio sa ekonomskom krizom, najvećom, još od 30-tih godina XX veka. Neposredni izazivači krize su regulatorna tela Sjedinjenih Američkih Država (FED, SEC) i rejting agencije koji su svojim nesavesnim radom stvorili uslove za nastanak i eskalaciju krize do neslućenih razmera. Regulatorni i strukturni nedostaci globalnog finansijskog tržišta omogućili su transformaciju krize jedne zemlje u globalnu krizu zahvatajući u prvom talasu industrijski najrazvijenije zemlje sveta, da bi u drugom talasu bile zahvaćene zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje sveta. Nekada prednost finansijskih tržišta, njihov globalni karakter, sada u uslovima krize predstavlja najveću slabost. U uslovima globalizacije prostor za iznalaženje rešenja i izlaznih strategija je sužen, kako se stepen heterogenosti tržišta u svetu drastično smanjio. Svetska finansijska kriza nije odjedanput nastupila, niti je bila iznenadna, ali se stekao utisak, kada je nastala, da su mnogi ekonomisti bili zatečeni.
Uzroci svetske ekonomske krize su vrlo kompleksni i predmet su istraživanja ogromnog broja istraživača iz više naučnih disciplina. Širom sveta napisan je ogroman broj radova posvećen uzrocima i posledica te krize, a sigurno je da će ih biti još znatno više, pogotovu ako se ta kriza oduži, što je, nažalost, vrlo verovatno. Sve je više radova koji ubedljivo dokazuju da je tzv. svetska ekonomska kriza posledice teške društvene krize, krize vrednosnog sistema, krize morala, krize demokratije, krize međunarodnih institucija i sl.
1. Makroekonomske prilike u svetu u godinama pre krize
Poslednjih nekoliko decenija kroz proces globalizacije dolazi do uklanjanja ekonomskih barijera i intenziviranja saradnje u Svetu. Na početku procesa globalizacije u ekonomskim krugovima smatralo se da će razvijene zemlje ostvariti veću štednju od investicija i plasirati svoj višak štednje kroz strane direktne investicije u zemlje u razvoju. Logično je bilo pretpostaviti da će razvijene zemlje u početnim godinama procesa globalizacije ostvarivati visoke suficite u tekućem delu platnog bilansa, usled višeg nivoa kvaliteta proizvoda i širine asortimana. Nasuprot razvijenim zemljama, zemlje u razvoju su u tom periodu karakterisale niske zarade radnika, dobar pristum tehnologijama i samim tim mogućnosti za ostvarivanje visokih stopa investicija. Zemlje u razvoju su imale perspektivu ostvarivanja visokih stopa privrednog rasta uz nisku stopu štednje usled niskih plata i visokog nivoa siromaštva. Takođe, jedna od pretpostavki bila je i ostvarivanje visokog deficita tekućeg dela platnog bilansa.
Međutim, godine sprovođenja globalizaciju su skoro u potpunosti opovrgle postavljene pretpostavke, zemlje u razvoju su beležile visoke suficite u tekućem delu platnog bilansa, takođe ostvarile su više stope štednje od investicija što je stvorilo mogućnost plasiranja viškova domaće štednje u razvijene zemlje. Kina, kao jedna od najbrže rastućih zemlja u razvoju, ostvaruje viši nivo štednje od investicija i plasiraju najveći deo viška štednje u SAD. Slična situacija se desila i sa viškom štednje u zemljama proizvođačima nafte.
Zemlje u razvoju imaju višu sklonost štednji usled individualne i kolektivne nesigurnosti kao posledica ranijih kriza do koje su se ranije dogodile u Aziji. Zemlje proizvođači nafte su viškove proistekle iz izvoza nafte plasirale kroz investicione fondove. Kao drugi odgovor javlja se nizak kvalitet finansijske intermedijacije u zemlajma u razvoju. Male plate i dostupnost tehnologija su se pokazale kao nedovoljne za ostvarivanje višeg nivoa investicija pre svega usled nedovoljne sigurnosti vlasničkih prava. Takođe, štediše iz zemalja u razvoju imaju averziju prema riziku, i spremni su za ulaganje u sigurnije poslove uz manje prinose. Usled averzije prema riziku, finansijske institucije iz zemalja u razvoju su se odlučivale za investicije pre svega u SAD za koje se smatralo da su manje rizične. Manji rizik investicija u SAD je proizilazio iz visoke likvidnosti i sigurnosti ulaganja

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari