Trudnoća u adolescenciji
Visoka zdravstvena škola strukovnih studija u Beogradu
Seminarski rad na temu:
Trudnice u adolescenciji
Profesor:
Studenti:
Zemun,2018.
Sadržaj
Adolescencija...................................................................................................................................3
Razlog ranih trudnoća i prevencija................................................................................................17
Statistika.........................................................................................................................................20
2

način života, a talentovane će se strpiti i ići na dalje školovanje – i tu se već na jedan način
osamostaljuju i snalaze za sebe – osvajaju stipendije, rade honorarne poslove, očekuje se od njih
da istovremeno traže priliku za udaju. Ostatak ženskog roda se udaje odmah po punoljetstvu. I
zaista je teško odrediti da li već tada djevojka ulazi u brak kao žena. Zrela žena.
O zreloj ličnosti nam govori psiholog Radmila Grujičić:
Osobu možemo ocijeniti kao zrelu ličnost ako je došlo do:
1) dovoljne razvijenosti osnovnih psihičkih funkcija i dispozicija,
2) dovoljne povezanosti i usklađenosti među naslijeđenim i dispozicionim svojstvima,
3) zadovoljavajuće integrisanosti u društvo.
Ovakvo određenje dr Grujičić ističe tri odlike zrelosti ličnosti: intelektualnu, emocionalnu i
konativno-socijalnu zrelost. Međutim opravdaniji pokazatelji zrelosti su : odnos prema svijetu,
prema sebi i prema drugima. Za odnos zrele ličnosti prema svijetu za dr Grujičić karakteristično
je interesovanje za zbivanja u svetu, sposobnost za objektivnost ocjena i odsustvo predrasuda.
Odnos prema sebi odlikuje realno ocjenjivanje samog sebe i prihvatanje sebe onakvog kakav
jeste. U odnosu prema drugima zrela ličnost pokazuje poštovanje tuđe ličnosti, osjetljivost za
potrebe drugih i postupanje prema takvim mjerilima i moralnim principima koji mogu važiti kao
opšti.
Djevojčicama je period tjelesnog sazrijevanja sam po sebi težak i potrebna im je stručna pomoć
koju dobijaju u školi kako bi se sa tim najbolje upoznale. Uz školu, potrebno je i da pristup
porodice takođe bude odgovarajući te se zaboraviti na vječite ,jazeve među generacijama’ i
pomoći svome djetetu savjetima, zajedničkim upoznavanjem sa zadacima koji se postavljaju
pred mladog čovjeka, a onda i sa njegovim osjećajima. Postoji ogroman broj mogućnosti koji se
sada nudi mladom čovjeku – on se nalazi na raskrsnici – i tada je svaki izbor, svaka odluka, na
neki način konačna. Koju srednju školu ću upisati? Da li treba da probam kakav je ukus piva;
cigarete? Hoću li ostati dokasno ili se ipak vratiti ranije kući? Da li da učim večeras duže, pa da
dobijem odličnu ocjenu ili mi ta ocjena ne predstavlja nešto bitno?
U tom periodu djevojka razmišlja o svome tijelu, odjednom joj nailaze romantične misli i
osjećanja kojih do tada nije bilo ili bar vidi da se kraj nje dešavaju slične stvari. Dolazi u kontakt
sa konkurencijom – želi biti najljepša, najpametnija, najbolja. Odlučuje se na sve ili ništa kako bi
privukla pažnju na sebe iz različitih razloga. Tada su potrebni savjeti iskusnijih od nje. Potrebno
je imati na umu aktuelno stanje u svijetu – tehnike i tehnologije, ekonomije, ‘sloboda’ datih
svima, te je naučiti da nije sve baš onako kako izgleda. Onda njeno ‘dotjerivanje’ neće
predstavljati problem, ni njoj ni onima kraj nje. A uporedo sa ubrzanim razvojem tehnike
ubrzano se razvijaju i mladi ljudi i to je ono što trebamo imati u vidu. U moru informacija i
4
internet foruma stasava i mlada osoba i ona može sama pronaći odgovore za koje je ranijih
decenija morala čekati ili da sama iskusi ili da se posavjetuje sa starijima.
Uvod
Trudnoća tokom adolescencije je univerzalan i u većini zemalja sveta nepotpuno rešen problem.
Učestalost adolescentne trudnoće se, ipak, veoma razlikuje među zemaljama, što se prvenstveno
objašnjava nejednakim udelom mladih koji su seksualno aktivni i obimom angažovanosti društva
u pripremi mladih za polni život. Zemlje s visokom učestalošću adolescentnih trudnoća odlikuje
intenzivan porast učestalosti seksualne aktivnosti adolescenata sa nepostojanjem osmišljene
društvene akcije koja bi doprinela kanalisanju seksualnosti mladih i prevenciji posledica.
Procenjena stopa trudnoća kod adolescentkinja u Srbiji (50/1.000 devojaka 15-19 godina u
jednoj kalendarskoj godini) je jedna od najviših u Evropi. Opadanje stope adolescentnih
trudnoća, zapaženo u velikom broju zemalja Evrope, postignuto je pravovremenom edukacijom
mladih i promocijom savremene kontracepcije, ali i motivisanjem mladih da, izbegavajući
preuranjeno rađanje, ostvare bolje obrazovanje i ekonomski napredak. Trudnoća nastala tokom
adolescencije ima visoku cenu, kako sa individualnog, tako i sa šireg društvenog aspekta.
Zdravstvene i psihosocijalne posledice su brojne i ozbiljne, bez obzira da li će ishod trudnoće biti
njen namerni prekid ili rađanje deteta. Namerni prekid trudnoće kod adolescentkinja Savremeno
društvo ima liberalniji odnos prema namernom prekidu trudnoće kao vidu kontrole rađanja.
Stoga je snižavanje stope maloletničkih trudnoća i porođaja u velikom broju zemalja sveta bilo,
nažalost, praćeno porastom stope artificijalnih pobačaja.
Tako se abortusom završi dve trećine adolescentnih trudnoća u Danskoj, oko 60% u Francuskoj i
Norveškoj i 70% u Švedskoj. Izuzetak je Holandija, koju pored niskih stopa maloletničkih
trudnoća i porođaja odlikuje i niska učestalost namernog prekida trudnoće kod adolescentkinja,
ostvarena prvenstveno primenom savremene i efikasne kontracepcije. Visoka stopa abortusa kod
adolescenata odražava, naime, i neuspeh da se mladi ljudi obrazuju i osposobe da koriste
modernu i efikasnu kontracepciju. U Srbiji stopa abortusa kod adolescenata iznosi oko 20
promila (20 abortusa na 1.000 devojaka adolescentog uzrasta), što se može oceniti kao visoka
učestalost neželjenih trudnoća kod mladih osoba.
O veličini ovog problema govori podatak da se, prema nalazima 2 ispitivanja, do kraja
adolescencije jedna ili više trudnoća dogodi svakoj šestoj seksualno aktivnoj devojci u Beogradu.
Indukovanim abortusom, međutim, veoma često regulišu plodnost i žene starijih životnih doba,
tako da se kod adolescentkinja izvrši samo oko 3,0% od ukupnog broja ovih intervencija. Sličan
model regulisanja plodnosti je prisutan, zbog rane liberalizacije abortusa, i u bivšim
socijalističkim zemljama. Namerni prekid trudnoće višestruko ugrožava psihofizičko zdravlje
adolescentkinja.
5

Odlažući donošenje odluke, te devojke se prvi put javljaju lekaru u uznapredovaloj trudnoći kada
nema više mogućnosti da se izvrši namerni pobačaj. Prema važećim zakonskim rešenjima
Republike Srbije, trudnoća se može prekinuti na zahtev trudne ženske osobe starosti 16 i više
godina samo do navršenih deset nedelja gestacije. Ako je devojka mlađa od 16 godina, za
izvršenje artificijalnog abortusa potrebna je saglasnost roditelja ili staratelja. Veoma je važno da
trudnice adolescentnog uzrasta redovno odlaze kod lekara od početka trudnoće, jer su u
povišenom riziku za nastanak poremećaja u razvoju ploda ili patološkog toka trudnoće. Zbog
nezavršenog telesnog razvoja, porođaj je često otežan, a novorođenčad su niske porođajne težine
i nedonesena. Zato je važno da adolescentkinja već na početku trudnoće bude upoznata sa
principima pravilne ishrane i higijene tokom trudnoće, potrebom da izbegava duvan, alkohol i
psihoaktivne supstance, da redovno odlazi na kontrole i pridržava se uputstava lekara i da se
pripremi da postane majka. Rizici po zdravlje novorođenčeta majki adolescentnog uzrasta se
prolongiraju i tokom perioda materinstva. Čak i starijoj adolescentkinji, koja je fizički sposobna
da se na odgovarajući način brine o svom detetu, mogu da nedostaju emocionalna stabilnost,
zrelost i iskustvo koje su preduslov materinstva. Zato se deca maloletnih majki znatno češće
hospitalizuju zbog urgentnih stanja, crevnih infekcija i nezgoda tokom prvih pet godina života.
Rezultati više istraživanja ukazuju da deca iz trudnoća adolescentkinja češće imaju usporeni
psihomotorni razvoj, sporije se socijalizuju i skloni su maloletničkoj delinkvenciji, a ispoljavaju
tendenciju da i sami prerano postanu roditelj Mladi koji postanu roditelji tokom adolescencije
obično prekidaju školovanje i smanjene su im šanse da se ostvare na nekim drugim životnim
poljima. Ukoliko se između mladih u takvoj situaciji ostvari zajedništvo, često se završava
raskidom i razvodom. Dr sci.med. Katarina Sedleck Kada mladi stupaju u seksualne odnose,
svakako to ne čine da bi imali dete. Obično to čine zbog želje za intimnošću, užitkom, zbog
zabave ili iz znatiželje, te zato što su zaljubljeni. Ponekad misle da je to nešto što treba da urade,
ili osećaju pritisak vršnjaka i medija, ili su pod uticajem droge i alkohola. Devojke neretko
stupaju u seksualne odnose jer jednostavno ne znaju da kažu „ne”, boje se da ne izgube dečka ili
žele da mu udovolje. Mladići to ponekad čine jer žele da se dokažu pred prijateljima ili zbog
osećaja kontrole nad devojkom. Bilo koji od ovih razloga može učiniti da mlada osoba zaboravi
na stvarni rizik uključen u vođenje ljubavi, te da se upusti u seksualni odnos bez zaštite koji
može završiti trudnoćom.
Devojka može da zatrudni ako je imala seksualni odnos sa mladićem a nije koristila pouzdane
načine zaštite. U vreme kada menstruacije počinju da dolaze u redovnim vremenskim
intervalima, svakog meseca sazreva po jedna jajna ćelija. Tokom seksualnog odnosa sperma se
izliva u vaginu i spermatozoidi kroz matericu putuju do jajovoda. Oplodnja (spajanje jajne ćelije
i spermatozoida) se odigrava u jajovodima.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti