Tržište,marketing,pojam i vrste potreba

1. Definicija marketinga:

• «Marketing pokreće robe od mjesta do mjesta, skladišti ih i utiče na promjenu vlasništva putem njihovog prodavanja i kupovanja», ili
• «Marketing se sastoji od aktivnosti kupovanja, prodavanja, transportovanja i skladištenja roba».
• «Marketing je sistem međusobno povezanih poslovnih aktivnosti koje za cilj imaju planiranje, određenje cijena, promovisanje i distribuciju proizvoda ili usluga u skladu sa željama sadašnjih i potencijalnih kupaca».
• «Marketing je proces upravljanja koji identificira predviđa i zadovoljava zahtjeve potrošača ostvarujući pri tome profit».
• «Marketing je proces kojim se planira i provodi stvaranje ideja, roba i usluga, određivanje njihovih cijena, promocija i distribucija da bi se ostvarila razmjena koja će zadovoljiti ciljeve pojedinaca i organizacija».
• «Marketing se bavi formulisanjem poslovnog programa za unaprijed poznate kupce koji su kupovno sposobni (ciljani kupci)». Ciljano tržište je skupina osoba za koju preduzeće kreira i održava marketinški splet posebno prilagođen njihovim potrebama i preferencijama. Osnovni smisao marketinga je zadovoljenje potreba potrošača.

2.Poslovne koncepcije – proizvodna, komercijalna i marketinška:
U uslovima naturalne, pretežno naturalne i robne proizvodnje lokalnog i regionalnog karatkera nije postojala potreba za poslovno-filozofskim pristupom marketingu. Robna proizvodnja je bila oskudna i po obimu i po asortimanu. Proizvodilo se po narudžbi, odnosno za poznatog kupca i potrošača, a distance do njih su bile male i lako premostive. Društvo se nalazilo na niskom stepenu razvoja proizvodnih snaga, a osnovni društveni problem je bio kako proizvesti, odnosno proizvođači su bili okupirani proizvodnim problemima? Ulaskom u više stadije razvoja proizvodnih snaga, širenjem tržišta i većom podjelom rada i specijalizacijom unutar proizvodnje stvaraju se šanse za veću ponudu i potražnju. Ponuda izlazi iz lokalnih i regionalnih okvira i poprima nacionalni karakter, a uvodi se i internacionalna razmjena.
Razvoj i povećanje tržišta uslovljava i pojavljivanje transportnih i distributivnih problema, odnosno javlja se problem savladavanja sve većih udaljenosti. Znači tržišna problematika se svodi na probleme distribucije i djelimično na prodaju. Problemi prodaje su vezani za nedostatak odgovarajuće prodajne i transportne infrastrukture, a manje na problem nedostatka efektivne potražnje. U teoriji marketinga ovakvo tržišno stanje se naziva proizvodna orijenatacija u kojoj nema potrebe za aktivnim pristupom i kombinovanjem resursa u odnosu na tražnju jer ona postoji a potrošači čekaju na proizvod. Ova faza je u SAD-u prekinuta 30-tih godina prošlog vijeka, dok su zapadna Evroap i Japan kroz nju prošli sredinom istog vijeka, u određenim dijelovima svijeta ova faza je još uvijek prisutna.
Razvojem proizvodnih snaga i rastom pojedinih privrednih subjekata, koncentracijom aktivnosti i primjenom savremenih metoda i tehnološkim razvojem javljaju se šanse za masovniju proizvodnju i potrošnju. Proizvodni subjekti koji su bili preokupirani proizvodnim problemima sada se susreću i sa problemom prodaje. Ovaj problem se javlja radi sve veće diverzifikacije proizvoda, pojave zamjenskih proizvoda i neprilagođenosti proizvoda potrebama potrošača. Prethodno navedeni problemi uslovljavaju intenzivniju upotrebnu ekonomske propagande u svrhu povećanja prodaje određenih proizvoda. Ovaj period se zove period prodaje i upravljačko-prodajne orijentacije ili po nekim autorima period komercijalno-prodajne orijentacije, a njegovo trajanje je različito u različitim sredinama.
Osnovna karekteristika ovog perioda je maksimalizacija dohotka (profita) pomoću maksimalizacije prodaje. Uspjeh je postignut ukoliko se proda sve što se može proizvesti. Negativna karekteristika ovog perioda je relativno nizak nivo inovacija.
U oba prethodno navedena perioda, naročito prizvodnom, je jako malo pažnje posvećivano razvoju distributivnih kanala (trgovine) i ostalih institucija marketinga. Ipak je perod komercijalno-prodajne orijentacije umnogome doprinio razvoju trgovine, odnosno razvoju vele i malo prodaje koje predstavljaju vezu između proizvođača i potrošača. Najveći problem ovog perioda je da potrošači nisu u mogućnosti uticati na programiranje proizvoda.