Uključno- isključne spojnice
SADRŽAJ:
2
1. UVOD
U eksploatacionim uslovima vrlo često se javljaju zahtevi za uključivanjem i isključivanjem
nekog vratila odnosno sistema. U tom slučaju primenjuju se uključno-isključne ili razdvojive
spojnice. Klasifikacija uključno-isključnih spojnica može da se izvede na nekoliko načina.
1. Prema načinu uključivanja i isključivanja dele se na:
spojnice sa upravljanim (daljinskim) uključivanjem i isključivanjem (izvodi se mehaničkim,
elektromagnetnim, hidrauličkim ili pneumatskim putem); spojnice sa samouključivanjem i
samoisključivanjem (zavisno od brojeva obrtaja, obrtnog momenta ili smera okretanja,
odnosno mogu biti centrifugalne, sigurnosne ili jednosmerne);
2. Prema načinu prenošenja obrtnog momenta dele se na:
spojnice sa kinematičkom vezom, koje prenose obrtni moment oblikom delova (sa
trenutnim uključivanjem);
spojnice sa dinamičkom vezom, koje prenose obrtni moment trenjem delova (sa
postepenim uključivanjem).
3. Prema konstrukcionom izvođenju mogu biti:
Kandžaste,
Zupčaste,
Frikcione.

4
3. FRIKCIONE UKLJUČNO-ISKLJUČNE SPOJNICE
Bez obzira na konstrukciju obrtni moment, odnosno snaga koju prenose ove spojnice
zavisna je od pritisne sile usmerene isključivo na frikcijsku površinu spojnice i od koeficijenta
trenja. Moment spojnice mora biti jednak zbiru momenta okretanja M
O
potrebnog za neubrzanu
rotaciju vođenog vratila (normalnog ili stacionarnog momenta okretanja) i momenta ubrzanja M
E
.
Slika 2. Moment spojnice i mera rada
Pri proračunavanju tih spojnica treba izračunati rad trenja. To je potrebno ne samo za
određivanje gubitaka energije već i za pretvaranje količine toplote koja se kod rada razvija u
spojnici, a prema tome i od mera potrebnih za njeno odvođenje. Taj rad trenja iznosi:
t
R
W
R
=
2
π
M
R
∫
ndt
0
što znači da je šrafirana površina u dijagramima mera toga rada (Slika 2). Obično se toplotni učinak
toga rada određuje za period od jednog sata množenjem sa odgovarajućim brojem uključenja. On je
srazmerno velik. Trošenje frikcijskih površina i zagrevanje štetne su posledice tih učinaka i glavni
nedostaci frikcionih spojnica koje se često uključuju za vreme rada.
5
Frikcioni elementi tih spojnica mogu biti napravljeni (odnosno njihove površine samo
obložene) od različitih materijala. Metalne frikcione površine trebaju biti podmazane, a drvo, koža i
papirnate mase natopljene mašću. Azbestne mase ne treba podmazivati.
Mehanički razdvojive frikcione spojnice mogu se podeliti prema obliku njihovih frikcionih
površina na spojnice sa čeonim i spojnice sa konusnim površinama. Prve se dalje dele na spojnice
sa pločama i spojnice sa lamelama (lamelarne spojnice).
3.1 Frikcione uključno-isključne spojnice sa mehaničkim
uključivanjem
Potrebna normalna sila kod ovih spojnica ostvaruje se mehaničkim putem i to najčešće
sistemom ugaonih poluga ili preko opruga. Ovaj način koristi se kod zahteva za daljinskim
uključivanjem. Način rada ove spojnice opisaćemo na slici 3.
Na glavčini spojnice (1) nalazi se obujmica (2), koja preko odgovarajućih poluga može
aksijalno da se pomera. U podužnim žlebovima po obimu glavčine postavljene su ugaone poluge
(3), kojih ima najmanje tri. Aksijalni položaj diska (5) odrećen je navrtkom, koja služi i za fino
podešavanje njegovog aksijalnog položaja, dok frikcioni disk (4) može slobodno aksijalno da se
pomera. Druga polutka spojnice (6) preko žleba je povezana sa diskom (7), koji je sa obe strane
obložen frikcionim slojem (8). Dejstvom poluge (3) na disk (4) ostvaruje se odgovarajući pritisak
izmeću dodirnih površina, čime je spojnica uključena. Pomeranjem obujmice (2) ulevo, oslobađa se
ugaona poluga (3) i spojnica je isključena.
Slika 3. Frikciona uključno-isključne spojnice sa mehaničkim uključivanjem

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti