Odlomak

1. Uvod u temu

Porodica se smatra osnovnom društvenom grupom, koja se obično uspostavlja brakom. U brak žena i muškarac ulaze kao ravnopravni partneri, koji su po samoj definiciji braka spremni da snose podjednako odgovornosti i prava stečena zajedničkim životom. Medjutim, svedoci smo da u većini slučajeva stvari ne stoje tako , od pamtiveka. Naime, žena kao neko ko je podjednako sposoban i vredan kao muškarac često se ne uzima kao takva. Neretko muškarci smatraju žene kao manje vredno, manje pametno, manje sposobno ljudsko biće, a ova pojava je praćena slaganjem jednog dela žena, pa samim tim je i njena uloga u porodici u većini slučajeva iskrivljena, odnosno ona preuzima na sebe mnogo više nego što je potrebno kao svoju dužnost u porodici, a neretko se desava da se njena uloga nedovoljno ceni od strane ostalih članova porodice Tim zajedničkim i veoma rasprostranjenim shvatanjem žene se dovode u sve lošiji položaj. Zbog toga je cilj ovog rada da ukaže na uzroke i posledice ovog problema kao i na moguća rešenja istog.
Iako je dobro poznato da je žena bila veoma potčinjena u prošlim vremenima, danas se na prvi pogled smatra da su se stvari izmenile, izborile su se za mogućnost školovanja, učešće u politici, i obavljanju poslova kojima su se do tada bavili samo muškarci (vodjenje kompanija, umetnost…). Na privatnoj sferi odnosi muškarca i žena se do danas ipak nisu izmenili iz korena. Dok su u prošlosti imale samo ulogu majke i domaćice, bez mogučnosti da odlučuju o važnim stvarima, za čije su odlučivanje bili dosledni samo muškarci, danas žena prihvata ulogu člana porodice koja takodje obezbedjuje egzistenciju u materijalnom smislu, ali joj se često ne olakšava uloga majke i domaćice. Od nje se očekuje da bude dobra žena svome mužu, brižna majka deci , uzorna ćerka ocu i zadovoljavajuca radnica. Sve ovo ne bi bio problem, nego prirodno stanje ako bismo izuzeli činjenicu da žena obavlja većinu kućnih poslova i da provodi više vremena sa decom. Ona ustaje ranije kako bi spremila decu za školu pa tek onda sredjuje sebe za posao. Posle svih briga kada se vrati kući svaki dan je čeka priprema ručka za celu porodicu i spremanje kuće u kojoj takodje živi cela porodica. I posle svega toga ona je opet ta koja brine o deci i tako svakog dana iznova. Ovde se mora napomenuti da je reč o prosečnoj porodici, realna situacija u Srbiji, uz činjenicu da je stanje u ruralnoj Srbiji još gore po ženu. U takvim uslovima, žena se mora pokoravati tradicionalnim patrijarhalnim običajima koji u pojedinim slučajevima ugrožavaju i osnovna ljudska prava. Pored straha od autoriteta u porodici , javlja se i strah osude društva, a razumevanje ne dolazi odande odakle je potrebno. Za rešavanje problema pitanja ženskog statusa u društvu i porodici , ključno je budjenje svesti celokupne društvene zajednice, što se može postići posredstvom medija za koje se može reći da imaju važnu ulogu u kreiranju stavova današnjeg društva. Zatim, o ovoj pojavi se mora pristupiti kao problemu a ne kao nečemu što se podrazumeva i što je ukorenjeno kroz slojeve naše tradicije. Takodje istoj problematici se ne sme pristupiti kao nečemu što je daleko ili se nas ne dotiče, jer zatvaranjem očiju pred problemom samo doprinosimo njegovom još daljem raspirivanju. Nije dovoljno da se pitanjem žena bave samo pojedine organizacije, već celokupno društvo, s obzirom na to da to nije samo pitanje žena već i muškaraca. Pokretanje ovog pitanja ne treba da navede mušku populaciju na to da osećaju pretnju i potencijalnu diskriminaciju, već mogućnost za uspostavljanje odnosa na višem nivou, jer je to moguće samo ako žene posmatraju kao sebi ravnim, a to se naravno može ostvariti samo kada sve žene budu uverene da ustvari jeste tako.
2. Uloga zene u porodici kroz istoriju

Za momenat se osvrnimo na ulogu žene u porodici kroz istoriju. Prvenstveno, u primitivnim ljudskim zajednicama gde je dominirala lovačko-sakupljačka privreda vladao je matrijarhat. Zbog svog položaja u društvu , poslova koje su obavljale i zaduženosti za odgoj budućih generacija, žene su imale jednak , možda čak i povlašćen položaj u društvu. Ona je bila ta oko koje se okupljala porodica, pa je s obzirom na ovo ženska figura smatrana autoritetom, žena je vodila glavnu ulogu u porodici. Pojavom naprednijeg ratarstva koje je iziskivalo veću fizičku snagu dolazi do izraženije podele na „muške“ i „ženske“ poslove što samim tim dovodi do degradacije položaja žene u društvu. Od tog trenutka pa na dalje , kroz istoriju očigledan je inferioran položaj žene u odnosu na muškarca u porodici i društvu. Iako je došlo do delimičnog progresa, pogotovu tokom dvadesetog veka, ustaljenost koja traje već više milenijuma nije lako iskoreniva. U antičko doba žene su bile isključene iz javnog života , i bilo kog od njegovih aspekata (politički, ekonomski….) i samim tim automatski primorane da se u potpunosti identifikuju sa ulogom žene i majke kao sa jedinom mogućom. Ovo se nastavlja kroz ceo srednji vek sve do modernog doba. Čak i pojavom industrijske revolucije , kada usled ekspanzije dolazi do zapošljavanja velikog broja žena, koje čine veliki procenat radne snage, njihov rad nije bio poštovan iako su pored deset ili dvanaestočasovnih smena morale da vode i brigu o domu i deci.
U modernoj istoriji (60-tih godina dvadesetog veka) javlja se poznati kliše savršene porodice u gradskoj sredini. Žene dobrovoljno prihvataju ulogu savršene supruge i majke i nastavak stavljanja sebe na poslednjem mestu u porodici. Danas , moderna žena je rastrzana izmedju karijere i porodice, i iako živimo u urbanoj sredini i u vremenima modernih shvatanja, svakodnevno možemo čuti osude upućene na račun žene koja bira karijeru. Iako više nije samo muškarac hranitelj porodice i radi isto koliko i žena (uslovno rečeno) , njoj i dalje preostaje briga o domu i deci, kao vekovima podrazumevana obaveza, koju obavlja skoro u potpunosti sama.
Veliki doprinos ovakvom shvatanju uloge žene u Srbiji ima i religija. Sama crkva potencira da je ženi mesto u kući. Prvenstveno se u samoj Bibliji pominje da žena treba da bude potčinjena muškarcu: kada Eva proba zabranjeni plod sa drveta poznanja dobra i zla, Bog je proklinje“tebi cu mnoge muke zadati kad zatrudniš, u mukama ćeš decu radjati, i volja će tvoja stajati pod vlašću muža tvojega i on ćeti biti gospodar“, što ukazuje kako će uvek potčinjena mužu i da će morati da ga sluša. I dalje kroz celo delo je muškarac taj koji odredjuje norme ponašanja u porodici dok ga žena prati. S obzirom da religija mnogo doprinosi u srpskoj tradiciji, to još jedan činilac koji potpomaže potlačenu ulogu žene u porodici.
3. Uloga žene u porodici danas
Situacija u Srbiji je pravi primer ovakve nezavidne uloge zene u porodici. Uloga klasične srpske majke, stuba i osnova porodice iz senke koja svu brigu o deci i kući snosi sama, pod budnim okom muža kao glave porodice, iako i tada nepravedna, trebala je definitivno da se promeni ulaskom žena u javni zivot. Podređenost žene muškarcu i njen neravnopravan položaj kroz istoriju tumeče se kao posledica biološke razlike između muškarca i žene. Muškarci su zbog svoje hormonske strukture skloniji agresivnosti i dominaciji što su pokazivali još od vremena lovačke privrede pa do savremenih oružja. Žene su svojom biološkom konstitucijom pogodne za rađanje i odgoj dece zbog toga “treba” da ostanu vezane za kuću. To je jedna od pretpostavki o ulogama koja ima za cilj da ženu smesti u privatnu sferu i da je izoluje od javnog života. Takav položaj žene u kući ima dvostruko značenje:
a) mesto žene u kući gde se bavi odgojem i brigom o deci znači da je to vrlo odgovorno mesto koje muškarac ne želi da preuzme na sebe,
b) muškarac za sebe uzima privilegiju da duže i češće boravi izvan porodice i tako priprema uslove za uspon u karijeri pokazujući veliki stepen sebičnosti a sve pod izgovorom zaštitnika porodice.
Muškarac tako sebe prestavlja kao “igrača” više uloga u društvu, dok ženu svodi na jednu ulogu – majke i domaćice.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari