Usvajanje i skladištenje ugljenika od stranetravnatih ekosistema
Univerzitet u Novom Sadu
Poljoprivredni fakultet
Pejzažna arhitektura
Seminarski rad
USVAJANJE I SKLADIŠTENJE UGLJENIKA OD
STRANE TRAVNATIH EKOSISTEMA
Profesor: dr Branko Ćupina
Novi Sad, 2014.
2
Sadržaj
3. Značaj travnjaka na golf terenima za usvajanje ugljenika i za efekat staklene bašte.........9

4
2. Proces usvajanja i kruženja ugljenika
Ugljenik se kreće kroz četiri velika sistema: okeani, atmosfera, geosfera i kopnene biosfere,
uključujući i vegetaciju. Okeani su najveća globalna skladišta ugljenika (42 triliona tona),
zatim geosfera (5,5 triliona tona), zemljište (1,7 triliona tona) i atmosfera (0,8 triliona tona).
Ugljenik cirkuliše između zemljišta i atmosfere zahvaljujući procesima fotosinteze i
transpiracije.
Usvajanje ugljenika od strane kopnenih ekosistema je značajno za delimično ublažavane
porasta CO2 u atmosferi. Usvajanje C je proces uklanjanja CO2 iz atmosfere i njegovo
skladištenje. Količina usvojenog C je ukupan bilans između fotosintetičkog stvaranja CO2-C
i gubitka prilikom procesa disanja ekosistema kao i bočnog (lateralnog) kretanja C, posebno
rastvorenog organskog i neorganskog C.
Slika 1 Kruženje ugljenika
Oko 32% vegetacije na Zemlji čine površine pod travnjacima, te ovi ekosistemi daju ogroman
doprinos kruženju C. Različiti faktori utiču na akumulaciju i usvajanje C koji utiče na
promenu korišćenja zamljišta kako u prošlosti tako i danas. Ugljenik u zemljištu je prisutan u
zajednici sa zemljišnim komponentama i u prirodi te zajednice je da odredi koliko dugo se C
zadržava u zemljištu i zbog toga je usvajanje C značajan potencijal zemljišta.
Globalno kruženje C je usko povezano sa efektom staklene bašte. Ugljenik kontinuirano
cirkuliše
između vazduha, biljaka i zemljišta, zbog toga promena bilo koje od ove 3
komponente, neminovno utiče na druge dve.
Globalno gledajući oko dva puta više ima C u zemljišnoj organskoj materiji nego što ga ima
u atmosferi. Kao rezultat ovog, relativno mali pomak u zemljišnoj organskoj materiji može
imati veliki uticaj na CO2 u vazduhu. Da bi zaustavili rastuću koncentraciju CO2 u atmosferi,
zemlje širom sveta aktivno traže načine za povećanje skladištenja C u zemljištu. Oblasti u
kojima se više C apsorbuje nego što se odaje su šume, močvare i prerije. Proces kruženja
ugljenika je šematski prikazan na slikama 1 i 2.
5
Slika 2 Kruženje ugljenika
Iz globalne perspektive, u pašnjacima se uskladišti oko 34% od globalnih zemaljskih zaliha
C, Šume skladište oko 39%, a poljoprivredni ekosistemi 17%. Za razliku od šuma gde je
vegetacija primarni izvor skladištenja, kod travnjaka C se čuva u zemljištu. (slika 3)
Slika 3 Skladište ugljenika u ekosistemima
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti