UNIVERZITET CRNE GORE

  

STUDIJE MENADŽMENTA BIJELO POLJE

DIPLOMSKI RAD

,,UTICAJ MOTIVACIJE NA EFIKASNOST POSLOVANJA 

PREDUZEĆA”

MENTOR                                                                          STUDENT

Prof. dr Žarko Božović                                                                                 Danilo Bošković 19/14

Bijelo Polje, jul 2017.godine

SADRŽAJ

1.UVOD

...........................................................................................................................................1

1.1 PREDMET................................................................................................................................3

1.2 ZNAČAJ...................................................................................................................................4

1.3 CILJ..........................................................................................................................................4

2. TEORIJE MOTIVACIJE

.........................................................................................................5

2.1 TEORIJA INSTRUMENTALNOSTI.............................................................................................5

2.2 SARDŽAJNE TEORIJE MOTIVACIJE..........................................................................................5

2.2.1 MASLOVLJEVA TEORIJA HIJERARHIJE POTREBA(1943)...................................................5

2.2.2 ERG-ELDERFEROVA TEORIJA (1969)................................................................................7

2.2.3 HERCBERGOVA TEORIJA DVA FAKTORA (1966)..............................................................7

2.2.4. TEORIJA POSTIGNUĆA....................................................................................................8

3. PROCESNE TEORIJE MOTIVACIJE

..................................................................................8

3.1 VRUMOVA TEORIJA OČEKIVANJA (1964)...............................................................................8

3.2 ADAMSOVA TEORIJA PRAVEDNOSTI......................................................................................8

3.3 TEORIJA ODREĐIVANJA CILJEVA (Edvin Look ).......................................................................9

4. ČINIOCI MOTIVACIJE ZA RAD

..........................................................................................9

4.1 MATERIJALNI ČINIOCI MOTIVACIJE ZA RAD...........................................................................9

4.2 NEMATERIJALNI (RAZVOJNI) ČINIOCI MOTIVACIJE ZA RAD.................................................12

4.2.1 RAD I ZADOVOLJSTVO U OBAVLJANJU ODREĐENOG POSLA........................................12

4.2.2 POVRATNA INFORMACIJA.............................................................................................12

4.2.3 NAGRADE.......................................................................................................................13

4.2.4 POHVALE I UKORI..........................................................................................................14

4.2.5 PARTICIPACIJA U ODLUČIVANJU...................................................................................14

background image

1.UVOD

Rad i sa njim povezan menadžment je središnja odlika savremenog društva, i većini ljudi 

na rad odlazi mnogo vremena koje im je na raspolaganju u toku pretežnog dijela svoga života, a 
materijalna nagrada koju njime stiču određuje životni standard, i u značajnoj mjeri i njihov 
društveni položaj.

U   svakodnevnom   životu   često   susrećemo   riječi   ,,motivi,motivatori   i   motivacija“.Ove 

riječi potiču sa prostora psihologije, i uglavnom su vezane za pokretače ljudske aktivnosti, i to bi 
bilo zajedničko određenje i za motiv i za motivaciju.

Nego, kada je riječ o motivima, tu postoji nešto kompleksnije određenje ovog pojma u 

odnosu na motivaciju. Tako se najčešće pod motivima podrazumijeva unutrašnji psihički faktor, 
koji pokreće, usmjerava, održava i obustavlja ljudsku aktivnost. Iz ove definicije uočavamo četiri 
bitne karakteristike motiva, koje se mogu postaviti u obliku pitanja :

1)

Šta to čovjeka pokreće na aktivnost ?

2)

Šta tu aktivnost usmjerava ?

3)

Šta tu aktivnost održava ?

4)

Šta tu aktivnost obustavlja ?

Odgovor na ova pitanja zaslužuje posebnu pažnju.Tako, ako pođemo od prvog određenja 

motiva, šta čovjeka pokreće na aktivnost, recimo grubo, da ruši materijalne i duhovne tvorevine, 
da se pokorava nekom autoritetu ili, pak, da jedva obavlja posao za koji je plaćen. Odgovor na 
ova pitanja obično tražimo u sferi ljudske volje. Međutim, taj odgovor je ipak nepotpun, jer ne 
kazuje   čime   je   volja   uzrokovana   i   pokretana,   a   opšte   je   poznato   pravilo   da   je   cjelokupno 
čovjekovo ponašanje uzrokovano i pokretano određenim potrebama, koje daje snagu čovjekovim 
voljnim aktivnostima. S tim u vezi, valja naglasiti da je cilj svake ljudske potrebe da bude 
zadovoljena, kako bi se održalo stanje ravnoteže bioloških funkcija njegovog organizma. 

Motivacija je vrlo promjenljiv i složen fenomen za koje ne postoji unaprijed pripremljen i 

nepromenljiv   odgovor.   Može   se  reći   da   je   motivacija   informacija   koja  dovodi   do   promjene 
svijesti, načina ponašanja ili potreba pojedinca, odnosno saradnika.

U pokušaju da nađu adekvatnu definiciju motivacije mnogi autori se pitaju koji je to 

najjednostavniji, najpouzdaniji i najposredniji način da se neko privoli da radi. Da li ga zamoliti 
da radi više i bolje, da li ga nagovarati, da li ga stimulisati novcem, da li se služiti primjerima ?

Najveći   uticaj   na   uspješnost   poslovanja   kompanija   imaju   ljudi   kao   ključni   poslovni 

resurs. Čovjek je taj koji daje smisao organizaciji, jer bez ljudi organizacija ne bi mogla da 
postoji. Ako uzmemo u obzir to da je čovjek misaono i svjesno biće koje ima sopstvene ciljeve i 
sopstveni   život   koji   se   odvija   i   van   organizacije   dolazimo   do   zaključka   da   su   ljudi   znatno 
kompleksniji od drugih resursa. Čovjekov radni potencijal se ne može surovo eksploatisati poput 
neke mašine za rad, jer čovjek je biće sa emocijama i da bi na poslu dao maksimalan učinak 
moramo mu ukazati poštovanje i uvažavati njegovu ličnost. 

Ljudi ne unose u organizaciju samo svoje kvalifikacije, već i svoje strahove, nesigurnost, 

aroganciju, komplekse, zavist i mržnju, a sve to može da se pretvori u negativnu rušilačku 
energiju i da upropasti organizacione ciljeve. S toga je menadžment ljudskih resursa mnogo 
složeniji i zahtijeva više znanja i umijeća, nego kada je u pitanju upravljanje drugim resursima.

Ljudska energija je ukupna intelektualna, psihička, fizička i socijalna energija koja može 

da se razvije u ostvarivanju organizacionih ciljeva. Ako se ljudksa energija usmjeri i koncentriše 
u jednom pravcu ima moć da presiječe svaku prepreku. Ako želimo da nam organizacija bude 
konkurentna   onda   u   sjedište   moramo   staviti   čovjeka   i   razvoj   njegovih   duhovnih   i   fizičkih 
sposobnosti. Samo ljudski resursi imaju neograničenu unutrašnju sposobnost razvoja i to je jedini 
resurs koji se upotrebom ne smanjuje, nego povećava.

Preduslov dobrog motivisanja ljudi jeste poznavanje ljudi i ljudske psihe i z tog razloga 

menadžer   mora   dosta   vremena   provoditi   sa   zaposlenim   kako   bi   otkrio   najbolje   načine 
podsticanja na rad.

background image

1.2 ZNAČAJ

Motivi i motivacija su psihološke karakteristike koje su veoma bitne u menadžmentu. Za 

uspjeh u određenoj oblasti pojedincu su potrebne određene sposobnosti, sredstva, radni uslovi, 
ali i motivacija, tako da svi ovi faktori yajedno utiču na ponašanje pojedinca i njegov uspjeh. 
Menadžerima je bitno da vode računa o motivaciji zaposlenih, jer je ona sredstvo za uređivanje 
odnosa u organizaciji, ali da bi se ona održala, stalno o njoj treba voditi računa i povremeno je 
obnavljati. Potrebno je da se stvore odgovarajući radni uslovi koji su prihvatljivi za zaposlenog, 
koji su za njega inspirativni i zadovoljavaju njegove određene potrebe, a kroz to osiguravaju 
ostvarivanje ciljeva i planova organizacije. Zato je bitno znati koje motivacijone tehnike, na koji 
način   i   u   kojim   slučajevima   omogućavaju   izgradnju   kvalitnog   motivicanog   sistema.   Svako 
istraživanje ovog problema bi bilo značajno ako bi pomoglo da se obuhvati i obrazloži što je 
moguće veći broj činilaca radne motivacije, kao i da se pomogne prevencija negativnog dejstva 
ovih faktora. To bi ujedno bio značaj proučavanja činilaca od kojih zavisi radna motivacija. 
Najveći doprinost ispitivanja činilaca radne motivacije bi bio uspjeh u otklanjanju svih činilaca 
koji nepovoljno utiču na postignuće zaposlenih. Omogućila bi se veća efikasnost rada, kao i bolji 
rezultati. Kada se govori o većoj radnoj efikasnosti to se može prenijeti i na društveni značaj 
istraživanja ovog problema : radna organizacija će sa manje poteškoća ostvarivati svoje zadatke 
koje postavlja samo društvo, smanjiće se broj neproduktivnih radnika. Smanjena produktivnost 
nije samo neuspjeh radnika, već i njihovih menadžera i direktora, a samim tim organizacija i 
društva u cjelini. Motivisanost je jedan od ključnih preduslova za uspjeh poslovanja. Zato je 
neophodno stalno proučavanje i usavršavanje ovog sistema. Dobro motivisani radnici znaju sta 
treba da rade i kojim putem da dođu do definisanog cilja na brz i efikasan način, što je bitno za 
organizaciju, ali i za pojedinca koji kao nagradu za uloženi rad i napor ostvaruje određenu korist. 

1.3 CILJ

Cilj je utvrditi na koji način određene metode i činioci motivisanja zaposlenih postaju 

pokretač   određenog,   željenog   čovjekovog   ponašanja,   kao   i   kako   oni   dovode   do   efikasnog 
ostvarenja   ciljeva   organizacije.   Motivacija   za   rad   kao   važna   funkcija   u   okviru   procesa 
upravljanja ljudskim resursima zahtijeva pažljivo i detaljno istraživanje. Zato posebnu pažnju u 
radu posvećujem proučavanju ovog fenomena, njegovih metoda i činilaca. Takođe, cilj mog 
istraživanja   je   utvrđivanje   ocjene   zadovoljstva   zaposlenih   različitim   činiocima   motivacije   u 
kompaniji ,,Merkator International”, koji u određenoj mjeri doprinose motivisanosti na radnom 
mjestu. 

U ovom istraživanju težim da ispitam mišljenje zaposlenih o činiocima koji utiču na 

radnu motivaciju. Složenost i dinamičnost pojave koju ispitujemo zahtijeva stalno ponavljanje i 
proširivanje istraživanja. Neophodno je da se svaki put iznova ispituje mišljenje zaposlenih, što 
naravno podrazumijeva i menadžere, kao i direktora. 

Činioci   radne   motivacije   nisu   pojedinačne,   izolovane   varijable   kao   kakve   će   možda 

izgledati   tokom   sprovođenja   ovog   istraživanja.   Oni   djeluju   kao   međusobno   isprepletani   niz 
faktora koje smo sami prividno razdvojili za potrebe ovog istraživanja.

Želiš da pročitaš svih 31 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti