Univerzitet u Beogradu

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

Uticaj zagađenja čestica transformatorskog ulja 

na njegovu električnu čvrstoću

            Mentor:

 Kandidat:

Dr Predrag Osmokrović

Beograd, 2008.

Uticaj zagađenja čestica transformatorskog ulja na njegovu električnu čvrstoću           Diplomski rad

SADRŽAJ

1. UVOD....................................................................................................................................................................... 3
2. IZOLACIONA ULJA............................................................................................................................................. 3

2.1. ELEKTROIZOLACIONE TEČNOSTI.........................................................................................................3
2.2. ULOGA IZOLACIONIH ULJA.....................................................................................................................8

2.2.1. ULOGA IZOLACIONIH ULJA U TRANSFORMATORIMA............................................................8
2.2.2. ULOGA IZOLACIONIH ULJA U PREKIDAČIMA............................................................................9
2.2.3. OSTALE PRIMENE IZOLACIONIH ULJA.........................................................................................9

2.3. OSOBINE IZOLACIONIH ULJA...............................................................................................................10

2.3.1. FIZIČKE OSOBINE IZOLACIONIH ULJA.......................................................................................10
   

2.3.1.1 Gustina izolacionog ulja

......................................................................................................................11

   

2.3.1.2. Viskoznost izolacionog ulja

................................................................................................................ 12

   

2.3.1.3. Tačka tečenja i tačka stinjavanja

....................................................................................................... 13

   

2.3.1.4. Tačka paljenja

.....................................................................................................................................14

   

2.3.1.5. Međupovršinski napon

.......................................................................................................................15

   

2.3.1.6. Izgled i boja izolacionog ulja

..............................................................................................................16

   

2.3.1.7. Ostale fizičke osobine izolaiconih ulja

...............................................................................................18

2.3.2. HEMIJSKE OSOBINE IZOLACIONIH ULJA..................................................................................19
   

2.3.2.1. Oksidaciona stabilnost

........................................................................................................................19

   

2.3.2.2. Sadržaj oksidacionih inhibitora

.........................................................................................................20

   

2.3.2.3. Neutralizacioni broj

............................................................................................................................ 21

   

2.3.2.4. Sadržaj vode

........................................................................................................................................ 23

   

2.3.2.5. Korozivni sumpor

................................................................................................................................24

2.3.3. ELEKTRIČNE OSOBINE IZOLACIONIH ULJA.............................................................................24
   

2.3.3.1. Dielektrična čvrstoća i probojni napon

..............................................................................................25

   

2.3.3.2. Specifična električna otpornost

..........................................................................................................28

   

2.3.3.3. Dielektični gubici

................................................................................................................................ 30

   

2.3.3.4. Relativna dielektrična permitivnost

................................................................................................... 33

3. MEHANIZMI PROBOJA ULJA.........................................................................................................................35

3.1. PROBOJ KOMERCIJALNIH TEČNOSTI................................................................................................ 35
3.2. PROBOJ ODREĐEN UČEŠĆEM GASA....................................................................................................36
3.3. PROBOJ ODREĐEN KAPLJICAMA TEČNOSTI................................................................................... 37
3.4. PROBOJ ODREĐEN ČVRSTIM ČESTICAMA.......................................................................................39

4. UTICAJ ZAGAĐENJA ČESTICA TRANSFORMATORSKOG ULJA NA NJEGOVU ELEKTIRČNU 
ČVRSTOĆU...............................................................................................................................................................41

4.1. UVOD.............................................................................................................................................................. 41
4.2. EKSPERIMENT............................................................................................................................................42

4.2.1. ANALIZA VELIČINE ČESTICA TRANSFORMATORSKOG ULJA............................................42
4.2.2. MERENJE DIELEKTRIČNIH I FIZIČKIH KARAKTERISTIKA TRANSFORMATORSKOG 

ULJA................................................................................................................................................................43

4.3. REZULTATI I DISKUSIJA..........................................................................................................................43

4.3.1.REZULTATI ANALIZE VELIČINE ČESTICA..................................................................................43
4.3.2. REZULTATI ISPITIVANJA DIELEKTRIČNOSTI..........................................................................44

5. ZAKLJUČAK........................................................................................................................................................48
6. LITERATURA...................................................................................................................................................... 49

Elektrotehnički fakultet Beograd 

2

background image

Uticaj zagađenja čestica transformatorskog ulja na njegovu električnu čvrstoću           Diplomski rad

uređaja izolaciona tečnost je izložena uticaju električnog polja, povišene temperature, kiseonika 

i vlage, čvrste izolacije, kao i katalitičkog delovanja metalnih konstrukcionih materijala. Da bi u 

uslovima navedenih faktora izolaciona tečnost obavljala svoje funkcije, ona mora imati sledeće 

osobine:

visoku dielektričnu čvrstoću,

nizak faktor dielektričnih gubitaka.

visoku električnu otpornost,

visoku specifičnu toplotu i toplotnu provodnost,

visoku hemijsku stabilnost,

nisku viskoznost i dobru tečljivost na niskim temperaturama,

malu isparljivost i visoku tačku paljenja,

malu sposobnost rastvaranja,

nisku gustinu,

dobru sposobnost gašenja luka,

da je nazapaljiva,

da je neotrovna,

da je jeftina i dostupna u potrebnim količinama.

Jasno je ni jedna  tečnost  nema sve ove osobine, koje su  često kontradiktorne. U 

zavisnosti   od   konkretnih   zahteva   primene   (vrste   električnog   uređaja   i   uslova   rada)   bira   se 

tečnost koja najbolje odgovara datim uslovima. Kao izolacione tečnosti koriste se sledeće grupe 

i tipovi tečnosti:

mineralna ulja, 

sintetički ugljovodonici (polialkeni, alkilaromati),

halogenisani ugljovodonici (polihlorisani bifenili, polifluorisani i polihlorisani 

alkani i alkeni),

poli-organo-siloksani (poli-dimetil siloksan),

esteri mono i di-karboksilnih kiselina (di-oktil ftalat, di-butil sebacat, poliol 

estri),

Elektrotehnički fakultet Beograd 

4

Uticaj zagađenja čestica transformatorskog ulja na njegovu električnu čvrstoću           Diplomski rad

esteri fosforne kiseline (tri-krezil fosfat),

biljna ulja (ricinusovo ulje).

Kao   elektroizolaciona  tečnost,  koja   ispunjava  najveći   broj   traženih   osobina, 

upotrebljava se mineralno ulje koje zato ima i najširu primenu, a s obzirom da se za punjenje 

transformatora  troše najveće količine,  ova ulja se  često  nazivaju i transformatorska ili  kraće 

trafo ulja.

Mineralna izolaciona ulja se dobijaju rafinacijom destilata područja destilacije 300 – 

400

0

C. Ovo  područje  destilacije obezbeđuje zadovoljavanje osnovnih  fizičkih  karakteristika 

izolacionog ulja, koje su definisane internacionalnim i nacionalnim standardima.

Da bi se ispunili zahtevi za niskotemperaturske karakteristike, uglavnom se koriste 

destilati nafte naftenske osnove, a rafinacijom i  završnom  doradom se odstranjuju  nepoželjna 

jedinjenja   i  poboljšavaju   fizičko-hemijske   i  električne  osobine  proizvoda   -   izolacionog   ulja. 

Umesto  klasičnih  postupaka rafinacije, koji  često nisu u  stanju da zadovolje stroge zahteve 

kvaliteta   proizvoda,   pogotovo   kada   su   polazni   destilati   sa   visokim  sadržajem   aromatskih   i 

sumpornih jedinjenja, uvode se  katalitički  procesi obrade sa vodonikom, koji u zavisnosti od 

procesnih uslova vrše veću ili manju promenu hemijske strukture ulazne sirovine. Hidrokreking, 

kao  najoštriji  proces   obrade   frakcija   nafte   sa   vodonikom   (stepen   konverzije   oko  50%). 

omogućuje proizvodnju kvalitetnih izolacionih, turbinskih, belih tehničkih i baznih ulja.

U  prošlosti  su   se   samo   naftenska   bazna   ulja   upotrebljavala   za   proizvodnju 

transformatorskih ulja jer imaju  odlična niskotemperaturska  svojstva bez deparafinacije. Zbog 

sve manje  raspoloživih  naftenskih ulja, danas se i parafinska ulja upotrebljavaju kao ulja za 

transformatore,   ali   je   njih   potrebno   prethodno   duboko   deparafinirati  što  svakako  povećava 

troškove proizvodnje.

Treba optimizirati dubinu rafinacije da se ne otklone iz vretenskih uljnih frakcija i 

prirodni inhibitori koji su  važni  u pogledu oksidacije,  ispuštanja  gasova i dr. Najpre se ulje 

rafinira (hidrofinishing), a onda obrađuje sa zemljom za izbeljivanje. I kisela rafinacija se još 

uvek uspešno primenjuje u proizvodnji ovih ulja. 

Sintetička  ulja se upotrebljavaju za transformatore samo u izuzetnim  slučajevima, 

zbog njihove velike cene. Kada se u pogonu transformatora  traži naročita zaštita od požara 

upotrebljavaju se vatrootporni hlorisani bifenili. Hlorisani bifenili se sve manje upotrebljavaju 

zbog toksikoloških i ekoloških razloga.

Elektrotehnički fakultet Beograd 

5

background image

Uticaj zagađenja čestica transformatorskog ulja na njegovu električnu čvrstoću           Diplomski rad

Karakteristika

JUS B.H3.561

IEC 296

Klasa I

Klasa II

Klasa III

Klasa I

Klasa II Klasa III

Kinematička 

viskoznost (mm

2

/s) 

40° C

       -15° C
       -30° C
       -40° C

≤ 16.5

≤800

≤ 11.0

≤ 1800

≤ 3.5

≤ 150

≤ 16.5 

≤ 800

≤ 11.0

≤ 1800

≤ 3.5

≤ 150

Tačka paljenja(

0

 C)

≥ 140

≥  130

≥  95

≥  140

≥  130

≥  95

Tačka tečenja (

C)

≤-30

≤-45

≤-60

≤-30

≤-45

≤-60

Gustina na 20

0

 C 

(kg/m

3

)

≤ 895

≤ 895

Međupovršinski

napon na 25

0

 C

(N/m)

≥ 40-10"

ne zahteva se

Neutralization! broj 

(mgKOH/g)

≤ 0.03

≤ 0.03

Korozivni sumpor

nekorozivno

nekorozivno

Oksidaciona 

stabilnost IEC 74

-

neutralization

broj (mg KOH/g)

-

talog (% m/m)

≤ 0.30
≤ 0.06

≤ 0.40
≤ 0.10

Oksidaciona

stabilnost IEC 474*

- indukcioni period

(h)

≥ 120

nema ograničenja

Probojni napon

-    isporučeno (kV) 

- nakon sušenja (kV)

≥ 30
≥ 50

≥ 30
≥ 50

Faktor dielektričnih

gubitaka na 90* i 40

do 60 Hz

≤ 0.005

≤ 0.005

      *  Inhibirano ulje

Tabela 1. Zahtevi kvaliteta za neupotrebljavana mineralna izolaciona ulju za transformatore i 

prekidače prema slandardima JUS B.H3.561 i IEC 296

Elektrotehnički fakultet Beograd 

7

Želiš da pročitaš svih 51 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti