Odlomak

1.    UVOD
„Sistem krivičnog pravosuđa za maloljetnike, za razliku od sistema krivičnog pravosuđa za punoljetne osobe, prepoznaje djecu koja su u sukobu sa zakonom kao žrtve uzimajući u obzir činjenicu da maloljetnim osobama nedostaje odgovarajuća zrelost (moralna, spoznajna, psihološka, emocionalna) da bi ih se tretiralo kao punoljetne počinitelje krivičnih djela. Sistem maloljetničkog krivičnog pravosuđa prepoznaje podložnost djece eksperimentiranju, viktimizaciji, uključivanju u delinkventna ponašanja, kao i da problem sa kojima se maloljetnik suoči u djetinjstvu ili u vrijeme adolescencije mogu imati dugotrajne posljedice. Velika većina maloljetnika koji dolaze u sukob sa zakonom su žrtve nemara, iskorištavanja, teških i ekonomskih i društvenih uslova. Ovi maloljetnici trebaju i imaju pravo na odgovarajuću brigu, zaštitu, i priliku za društvenu reintegraciju – prava na kojima bi se sistem krivičnog pravosuđa za maloljetnike morao zasnivati” (Budimlić, 2010: 13).
Početkom 2010. godine krivični postupak prema maloljetnicima u Bosni i Hercegovini bio je u okviru opštih zakona koji tretiraju krivičnu oblast a to su Krivični zakon Republike Srpske, Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske, Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Krivični zakon Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Zakon o krivičnom postupku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Krivični zakon Bosne i Hercegovine i Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine. Republika Srpska je u januaru 2010. godine usvojila Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku koji je počeo sa primjenom 01.01.2011. godine. Nacrt Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku, u istovjetnom tekstu kao i usvojeni Zakon u Republici Srpskoj, još uvijek se nalazi u parlamentarnoj proceduri u Federaciji BiH Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku u Brčko Distriktu usvojen je u novembru 2011. godine, ali sa određenim odstupanjima u odnosu na dva prethodno pomenuta teksta. Ove neusklađene zakonodavne aktivnosti, zbog različitog vremena usvajanja i početka primjene u entitetima i Brčko Distriktu BiH, kao i različitih rješenja, već imaju za posljedicu neujednačen i neravnopravan položaj djece i maloljetnika u sukobu sa zakonom, bez obzira da li imaju svojstvo oštećenog ili osumnjičenog.
Usvajanje Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od strane nadležnih tijela u Bosni i Hercegovini označilo je novu etapu razvoja maloljetničkog pravosuđa u našoj zemlji. „Konvencija o pravima djeteta i drugi međunarodni dokumenti i standardi u oblasti maloljetničke delinkvencije i pravosuđa insistiraju na uvođenju jednog novog, alternativnog modela reakcije na delinkvenciju maloljetnika. Suština ovog modela je da maloljetnik ne ulazi u sistem krivičnog pravosuđa uvijek kada je to moguće, i da primjenom mjera koje ne dovode do stigmatizacije utječu na maloljetnika da više ne čini krivična djela… Slijedeći, savremene zahtjeve u ovoj oblasti, u Bosni i Hercegovini su u krivično zakonodavstvo uvedene odgojne/vaspitne preporuke, kao alternativni oblik reakcije na maloljetničku delinkvenciju” (Buljubašić, 2008.).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese