SEMINARSKI RAD
PREDMET: MEĐUNARODNI FINANSIJSKI MENADŽMENT
TEMA: SISTEMI DEVIZNIH KURSEVA
Mentor:
Student:
Prof.
Br. indexa:
februar 2018. godine
Strana | 4
2. POJAM DEVIZNOG KURSA
„Devizno tržište predstavlja organizovan sistem kupovine i prodaje deviza koji se
obavlja na teritoriji jedne države, a prema pozitivnim propisima dotične zemlje.
Kupoprodaja deviza se vrši preko ovlaštenih banaka. Najkonkurentnija strana sredstva
plaćanja su: EURO, australijski dolar (AUD), SD dolar (USD), švicarski franak (CHF),
britanska funta (GBP), japanski jen (JPV) itd.“
1
Devizni kurs je cijena strane valute izražena u domaćem novcu. Devizni kurs
pokazuje koliko treba platiti jedinica domaćeg novca za jednu (ili 100) jedinica stranog
novca. Ovakav način izražavanja cijene strane valute se najčešće koristi. To je tzv. direktno
notiranje koje se primjenjuje svugdje u svijetu, osim u V. Britaniji, gdje vrijedi indirektno
notiranje – kod kojeg devizni kurs pokazuje koliko jedinica strane valute treba platiti za
jednu funtu.
„Na osnovu ove razlike devizni kurs se, dakle, može izračunati na dva načina. Kao
(E) cijena jedinice domaće valute izražena u stranim valutama (britanski način) ili kao (e)
količina domaće valute neophodne za kupovinu jedinice strane valute (evropski način). E =
novčane jedinice domaće valute/jedinica strane valute = novčane jedinice strane
valute/jedinica domaće valute. S obzirom da se u međunarodnom platnom prometu nalazi
veliki broj valuta, utvrđuje se kurs u odnosu na svaku od njih, pri čemu se poštuje pravilno
„ukrštanja deviznih kurseva“.
2
Svaka od nacionalnih ekonomija u unutrašnjoj trgovini koristi svoje vlastite valute
pa se u međunarodnoj razmjeni (vanjskoj trgovini) nameće pitanje cijene međunarodnih
transakcija, budući da bi kupci (iz jedne zemlje) željeli plaćati u svojoj valuti, a prodavci
(iz druge zemlje) u valuti svoje zemlje. Da bi se međunarodna trgovina obavila neophodno
je, dakle, utvrditi odnos u kojem će se valute međusobno razmjenjivati. Ovaj odnos valuta
se utvrđuje deviznim kursem, i on se smatra najvažnijom determinantom uvoza i izvoza.
Malobrojne su zemlje koje devizni kurs iskazuju kao cijenu jedne jedinice domaćeg
novca izraženu u stranoj valuti. Kao što smo na početku spomenuli, devizni kurs
predstavlja cijenu određene valute i njena vrijednost na otvorenom tržištu determiniše
cijene svih drugih proizvoda, kroz ponudu i tražnju. Današnji odnos valuta, npr.
dolar/konvertibilna marka, je tijesno povezan sa očekivanjima ljudi o budućim odnosima
između navedenih valuta.
1
Hodžić, K.: Međunarodna ekonomija, Zenica, 2010., str: 28;
2
https://sr.wikipedia.org/sr/Девизни_курс (10.02.2018. – 14:20)
Strana | 5
2.1. Osnovna funkcija deviznog kursa
„Osnovna funkcija deviznog kursa jeste da obezbijedi izražavanje cijena domaće
robe u inostranoj valuti i inostrane robe u domaćoj valuti i da na taj način omogući njihovo
jasno sagledavanje i uporedivost. Pošto se međunarodna trgovina obavlja prije svega na
bazi razlika između domaćih i inostranih cijena, to znači da visina deviznog kursa direktno
utiče na veličine izvoza i uvoza na stanje u platnom bilansu. Za razliku od domaćeg novca
koji je na domaćem tržištu samo mjera vrijednosti (ili mjerilo cijena) kojim se izražavaju
cijene sve robe, dakle, on na domaćem tržištu nije roba, strani novac je na domaćem tržištu
roba kao i svaka druga roba i on ima svoju cijenu, tj. devizni kurs.“
3
Ali pošto ta specifična roba, strani novac ili valuta predstavlja ujedno i mjerilo
cijena u zemlji koja je taj novac emitovala, to će kod formiranja cijena te valute biti od
značaja i uticaja ne samo na odnos ponude i tražnje ove valute, nego i mjere ekonomske
politike zemlje koja je tu valutu emitovala. Nivo na kojem će se devizni kurs formirati
zavisi od ponude i tražnje strane valute na domaćem tržištu.
„Ponuda strane valute (deviza) dolazi od izvoza a tražnja za stranom valutom
(devizama) dolazi od uvoza. Ako uzmemo u obzir da ponuda i tražnja strane valute
(deviza) dolaze od platnog bilansa, opšti obrazac formiranja deviznog kursa se zasniva na
platnobilansnom metodu definisanja deviznog kursa. Ako platni bilans teži ka suficitu,
devizni kurs strane valute će ispoljavati tendenciju pada usled porasta ponude deviza, i to
će voditi povećanju interesa domaćeg kupca za uvoznom robom jer su inostrani proizvodi
izraženi u domaćoj valuti jeftiniji. Odliv sredstava međunarodne likvidnosti vršiće pritisak
ka uravnotežavanju platnog bilansa (smanjivanje suficita).“
4
U međunarodnim plaćanjim devizni kurs služi kao sredstvo za obračunavanje
odnosa između nacionalnih valuta jednog rezidenta i nacionalne valute drugog rezidenta.
Ovaj odnos vrijednosti pojedinih nacionalnih valuta naziva se i intervalutarnim kursom.
Odnos vrijednosti između pojedinih nacionalnih valuta može se zasnivati na saznanju o
vrijednosti valuta na nacionalnim tržišima (kupovne snage) ili taj odnos može biti
ustanovljen od strane monetarnih vlasti tih zemalja. Kada se utvrđuje vrijednost nacionalne
valute od strane monetarne valute odnosnih zemalja uglavnom se javlja neophodnost
međunarode saradnje u ovoj sferi.
3
http://www.cbbh.ba/press/edukacija/886 (10.02.2018. – 16:11)
4
http://beleske.com/pojam-i-vrste-deviznog-kursa/ (10.02.2018. – 16:34)
