VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENAĐŢMENT I POSLOVNE 

KOMUNIKACIJE 

SREMSKI KARLOVCI 

SEMINARSKI RAD 

IZ PREDMETA:

 

MARKETING ISTRAŽIVANJE

 

Tema: 

ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIH U OPŠTINSKOJ UPRAVI VRBAS

 

Student: 

 

Profesor: 

Aleksandar Havrljenko 

 

mr. Valerija Večei - Funda 

252/11-1 

 

 

background image

 

 

1.

 

ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIH 

 
 

1.1.

 

Pojam zadovoljstva zaposlenih 

 

 

Najvaţnije meĎu svim stavovima zaposlenih jeste stav prema njihovom poslu. Taj stav se 

naziva  zadovoljstvo  poslom.  Zadovoljstvo  zaposlenih  predstavlja  jedan  od  najznačajnijih 
preduslova  svake  uspešne  privredne  aktivnosti. Istraţivanje,  definicije,  teorije  i  modeli  o 
zadovoljstvu zaposlenih je izuzetno velika, u skladu sa značajem ovog fenomena za trţišni uspeh 
organizacija.

1

 

Zadovoljstvo poslom se definiše kao pozitivna emocionalna reakcija i stavovi pojedinca 

prema  svom  poslu.  Ono  predstavlja  kombinaciju  unutrašnjih  i  spoljašnjih  faktora.  Unutrašnji 
podrazumevaju prirodu posla koju osoba obavlja, zadatke koji čine posao, profesionalni razvoj, 
osećaj odgovornosti i dostignuća u poslu. Spoljašnji faktori podrazumevaju uslove rada, kao što 
su  plata,  saradnici  i  rukovodioci.  Unutrašnji  faktori  unapreĎuju  satisfakciju,  a  spoljašnji 
preveniraju nezadovoljstvo.

2

 

 Zadovoljstvo poslom moţe se definisati kao kognitivna, afektivna  i evaluativna  reakcija  

pojedinca na svoj posao. Kao drugi stavovi i zadovoljstvo  poslom ima tri osnovne komponente: 
kognitivna  komponenta  sadrţi  ono  što  čovek  veruje  da  zna  o  predmetu  stava,  evaluativna 
komponenta odnosi se na to koiliko volimo ili ne volimo neku stvar (ili osobu), a bihejvioristička 
kornponenta sadrţi odreĎenu predispoziciju da se deluje u odreĎenom smeru.

3

  

Uopšteno  rečeno  pod  zadovoljstvom  zaposlenih  podrazumevamo  subjektivnu  ocenu 

zadovoljstva koja proističe iz procene ličnog zadovoljstva različitim aspektima svoje pripadnosti 
organizaciji.

4

  

Zadovoljstvo  poslom  predstavlja  jednu  od  najviše  istraţivanih  tema  u  oblasti  ljudskog 

ponašanja u organizacijama. Razlog tome je svakako uvreţeno verovanje da je zadovoljan radnik 

                                                           

1

 D. Vrban, magistarsko delo “Raziskovanje zadovoljstva zaposlenih na osnovni koncepta neizpolnjenih 

pričakovanj”, Maribor, preuzeto sa: 

http://www.dmslo.si/media/magistrska-zadovoljstvo-zaposlenih-dusan-

vrban.pdf

, 23.01.2014. 

2

  “Uporedna analiza zadovoljstva zaposlenih”, preuzeto sa: 

http://www.studpol.rs/dokumenta/kvalitet/1.pdf

23.01.2014. 

3

 B. Ivana, B. Dragana, “Zadovoljstvo poslom”, Škola biznisa, preuzeto sa 

http://www.vps.ns.ac.rs/SB/2008/4.20.pdf

, 23.01.2014. 

4

mr Z. Tanasijevid, Zadovoljstvo zaposlenih, Festival kvaliteta, Kragujevac, 2006 god, preuzeto sa: 

http://www.cqm.rs/fq2006/pdf/A/10%20-%20Tanasijevic%20Z%201.pdf

, 23.01.2014. 

 

produktivan  radnik  te  da  se  uspešnost  organizacije  ne  moţe  postići  sa  nezadovoljnim 
zaposlenima. 

Teorijska  osnova  zadovoljstva  poslom  predstavlja  Lokova  teorija  vrednosti.

5

  Prema  toj 

teoriji, zadovoljstvo poslom postoji u onoj meri u kojoj su ljudi zadovoljni ishodom samog posla. 
Što pojedinac dobije više onog ishoda koji on ceni to će biti zadovoljniji. Dakle, na zadovoljstvo 
ne utiče samo veličina nagrade već i koja se nagrada prima odnosno da li za uloţeni trud radnik 
dobija one nagrade koje on ceni. Prema toj teoriji, radnici koji imaju malu platu ne moraju biti 
nezadovoljni ako njima ta plata nije najvaţniji faktor zadovoljstva poslom. Ako su to na primer, 
kreativni,  mladi  inţenjeri  u  razvoju  moguće  je  da  če  biti  zadovoljni  poslom  i  pored  male  plate 
ako imaju na tom poslu mogućnost kreativnog rada, usavršavanja, učenja i napredovanja jer je to 
ono što oni cene na poslu. Da bi smo dakle, predvideli nečije zadovoljstvo poslom moramo uzeti 
u obzir ne samo zadovoljstvo pojedinim aspektima posla kojim se pojedinac bavi već i njegova 
očekivanja  od  tog  posla.  Na  ukupno  zadovoljstvo  poslom  utiče  zapravo  nesklad  ili  odstupanje 
zadovoljstva  od  očekivanja  u  pogledu  pojedinih  aspekata  posla  a  ne  visina  zadovoljstva  tim 
aspektima sama po sebi. Neko moţe biti nezadovoljan poslom iako ima visoku platu i zadovoljan 
je visinom  plate, ako on i  nema visoka očekivanja u pogledu visine same plate već u pogledu 
mogućnosti  napredovanja  u  karijeri.  Lokova  teorija  skreće  paţnju  na  još  jedan  bitan  fenomen. 
Ljudi imaju sklonost da visinu zadovoljstva pojedinim aspektima posla vezuju za visinu nesklada 
izmeĎu  očekivanja  i  zadovoljstva.  Naime,  kod  onih  aspekata  gde  je  nesklad  očekivanja  i 
zadovoljstva veliki i apsolutna visina zadovoljstva ima tendenciju pada. Istraţivanja su pokazala 
da su zaposleni bili najnezadovoljniji onim aspektima posla kod kojih je postojao najveći nesklad 
i obratno. 

 

1.2.

 

Faktori zadovoljstva poslom 

 

 

Šta je to što utiče da zaposleni budu zadovoljni poslom koji obavljaju? Na zadovoljstvo 

zaposlenih utiče čitav spektar raznovrsnih faktora koji su meĎusobno povezani. TakoĎe faktori 
zadovoljstva  variraju  prema  organizacijama,  prema  njihovom  okruţenju,  prema  društvenom 
sistemu.

6

  

                                                           

5

 Milisavljevid, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014. 

6

 mr Z. Tanasijevid, Zadovoljstvo zaposlenih, Festival kvaliteta, Kragujevac, 2006 god, preuzeto sa: 

http://www.cqm.rs/fq2006/pdf/A/10%20-%20Tanasijevic%20Z%201.pdf

23.01.2014. 

background image

 

su  oni  za  njih  lično  neprijatni  koliko  zbog  toga  što  ih  oni  ometaju  da  postignu 
očekivane performanse.

13

 

-

 

Kolege    na    poslu.  Socijalna  atmosfera  je  bitan  faktor  zadovoljstva  na  poslu. 
Zaposleni  su  zadovoljniji  svojim  poslom  ukoliko  rade  sa  kolegama  sa  kojima 
imaju  lično  veoma  dobre  personalne  odnose  i  ukoliko  na  poslu  vlada  prijatna 
socijalna  atmosfera.  To  se  posebno  odnosi  na  ljude  koji  nisu  u  većoj  meri 
zainteresovani  za  karijeru.  U  okviru  ovog  faktora  jeste  i  odnos  zaposlenih  sa 
neposrednim rukovodiocem (šefom).

14

 

-

 

Organizaciona struktura. Decentralizacija moţe biti izvor zadovoljstva zaposlenih 
samo ako oni imaju pretpostavku i očekuju da moć treba da bude što je moguće 
više  ravnomerno  rasporeĎena  u  organizaciji.  To  je  meĎutim  slučaj  samo  u 
nacionalnim  kulturama  koje  imaju  nisku  tzv.  distancu  moći.    U  kulturama  sa 
visokom  distancom  moći  zaposleni  i  ne  očekuju  i  ne  preferiraju  njihovo  
uključivanje  u  odlučivanju te će  decentralizacija  verovatno  ostati  bez efekta 
po njihovo zadovoljstvo. Zaposleni u našim preduzećima su zadovoljniji ukoliko 
je organizaciona struktura jasna, poznata i stabilna. To se moţe dovesti u vezu sa 
jednom  drugom  karakteristikom  naše  nacionalne  kulture  –  izbegavanjem 
neizvesnosti. Naši radnici ne vole promene, neizvesnost, nejasnoće te je logično 
da od strukture očekuju da ih toga poštedi. Ukoliko je ona takva da to ostvaruje, 
biće izvor zadovoljstva zaposlenih, ako ne – izvor nezadovoljstva.

15

 

 

Lični faktori zadovoljstva poslom su:

16

  

-

 

Sklad izmeĎu ličnih interesovanja i posla. Zadovoljniji poslom su oni radnici čiji 
lični  profil,  znanja  i  sposobnosti  koje  poseduju  bolje  odgovaraju  potrebama 
radnog  mesta  na  kome  se  nalaze.  U  tom  slučaju  radnik  oseća  da  mu  posao 
omogućuje  da  izrazi  svo  svoje  znanje  i  veštine,  da  iskaţe  svoju  ličnost  i 
sposobnosti  te  će  biti  zadovoljniji.  Uticaj  ovog  faktora  je  i  indirektan.  Sklad 

                                                           

13

Milisavljevid, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa:  

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014. 

14

 Milisavljevid, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014. 

15

Milisavljevid, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa:  

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014. 

16

 Milisavljevid, M. (1996). Marketing, Beograd: Savremena administracija, preuzeto sa: 

http://www.ekof.bg.ac.rs/studije/2007/predmeti/org_i_upr_ljud_res/3%20VREDNOSTI%20I%20STAVOVI.pdf

23.01.2014. 

Želiš da pročitaš svih 28 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti