Zastita i odrzivo koriscenje suma
S A D R Ž A J
UVOD...................................................................................................................................... 3
1
2

1 ZAŠTITA I ODRŽIVO KORIŠĆENJE ŠUMA
1.1 Značaj šuma
Slika 1. Šuma u Poljskoj
Otkrivanje Zemlje; Klod Noden; prevod Branislava Butorac; Enciklopedija za mlade/Larousse; Zmaj; Atlantis; Novi
Sad 2004. str. 45.
Za opstanak planete Zemlje veliki značaj imaju šume. Neposredna i najveća korist šuma je
proizvodnja kiseonika. Na inicijativu Generalne skupštine evropske konfederacije poljoprivrede
iz 1971. godine, u svetu se 21. mart obeležava kao Svetski dan šuma. Tu inicijativu prihvatila je
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu.
Posle pustinja, najzastupljeniji kopneni ekosistemi su šume. One zauzimaju 28% površine
Zemlje i po svojim osobinama se razlikuju od ostalih ekosistema. Značaj šuma za opstanak
života ilustruje i činjenica da je kenijska ekološkinja Vangari Mathai 2004. dobila Nobelovu
nagradu za mir, koja je prvi put dodeljena u oblasti zaštite životne sredine. Osnivanje pokreta
„Zeleni pojas“ za spašavanje afričkih šuma je između ostalih i njena zasluga; u okviru tog
pokreta, ona je organizovala siromašne žene Afrike („šumare bez diplome“), koje su od 1974.
godine do danas zasadile 30 miliona stabala, da bi sprečile širenje pustinjskog pojasa.
Istraživanjem je utvrđeno da jedna bukova šuma može da proizvede oko 9,6 tona suve
materije po hektaru za godinu dana. Ista ta šuma proizvede oko 4 tone kiseonika po hektaru za
jednu godinu.
Jeunesse, G.:Šume i drveće. Korijeni znanja, „Mozaik knjiga“, Zagreb, 1995. str. 134.
4
1.2 Uništavanje šuma
Slika 2. Uništavanje šuma
Otkrivanje Zemlje; Klod Noden; prevod Branislava Butorac; Enciklopedija za mlade/Larousse; Zmaj; Atlantis; Novi
Sad 2004. str. 65.
Šume su neophodne za prirodnu ravnotežu i život na Zemlji. One su tokom vekova dosta
redukovane. Ljudi obaraju na milione stabala kako bi dobili drvo za hranu, da bi se grejali i
izgradili kuće. Oni, takođe i krče velike prostore da bi ih preobrazili u oranice ili u pašnjake za
stoku. Tako su prirodni predeli postepeno menjani i pretvarani u seoska imanja. Danas su zone
deforestacije prisutne naročito u tropskim šumama, ali su sve šume na svetu ugrožene. Svesne
opasnosti, međunarodne organizacije, kao što su Svetski fond za prirodu (World Wildlife Fund,
WWF), koji za amblem ima pandu, ili Međunarodna unija za zaštitu prirode, trude se da ožive
programe zaštite i očuvanja šuma.
1.3 „Uređivanje šuma”
Pojam „uređivanje šuma” je kompleksan, mnogoznačan i razvojan, još od XVIII veka
definicija uređivanja, čuvanja, održavanja šuma podstiče na istorijsko razmišljanje i izražava
jedno napredovanje. Izraz održivi razvoj (Sustainable development) zaživeo je posle Izveštaja
Brundtland komisije (Svetske komisije za okruženje i razvoj, na čelu sa Gro Harlem Brundtland)
pod nazivom „Naša zajednička budućnost“, po kome održivi razvoj podrazumeva „razvoj koji
zadovoljava potrebe sadašnjih bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da podmire
njihove vlastite potrebe“. U toku poslednjih 150-200 godina brze i suštinske promene
ekonomskih, tehničkih, socijalnih, političkih i kulturnih uslova obeležile su I sastav i strukturu
današnjih šuma. Time su one s jedne strane svedočanstva istorijskih procesa, a sa druge strane
razvojne opcije za današnje i buduće društvo (Öesten, Roeder, 2001).
U odnosu na prethodnu konstataciju, shvatanje principa trajnosti, kao osnovnog principa
regulisanog gazdovanja šumama, doživeo je tokom vremena višestruke preobražaje. Od početne
održivosti proizvodnje, prinosa i prihoda od drveta preko multifunkcionalnog korišćenja šuma,
Šume u opasnosti, http://www.barrameda.com.ar/ecology/forests-in-danger.htm (17.03.2010.)
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti