Odlomak

POJAM ZASTUPNISTVA
Da bi nastao pravni posao potrebno je da subject prava izjavi svoju volju. Izjavljena volja proizvodi pravne posledice za stranu u pravnom poslu koja je licno izjavila. Postoje slucajevi kada pravni subject nije u stanju da izjavi volju neposredno. Razlozi zbog kojih neko lice nije u mogucnosti da svojom vooljom stice prava I obaveze mogu biti pravni I fakticki. Pravni razlozi ogledaju se u nemogucnosti lica da izjavi pravno relevantnu volju zbog nedostatka poslovne sposobnosti (maloletnici I lica lisena poslovne sposobnosti). Postoje I fakticke smetnje kao sto su : Prostorna udaljenost, odsutnost, zauzetost, preopterecenost, pravno nevesto lice I sl. Navedeni razlozi I potreba nesmetanog odvijanja pravnog prometa doveli su do nastanka zastupnistva kao posebnog pravnog instituta. U savremenom pravu slucajevi zastupanja su brojni, a polje primene ove ustanove siroko. Zastupnistvom se stvara mogucnost da lica koju su apsolutno ili relativno poslovno nesposobna zakljucuju pravne poslove, kao I ona koja su inace poslovno sposobna, ali ih iz odredjenih razloga (odsutnost, neukost I sl.) zakljucuju preko zastupnika. Skoro svi pravni poslovi se mogu zakljucivati preko zastupnika izuzev onih koji se zbog svog karaktera zakljucuju samo kada su strane licno u vezi. Zastupnistvo je takav pravni odnos na osnovu kojeg jedno lice (zastupnik), u granicama ovlascenja, preduzima pravne poslove u korist drugog lica (zastupani), tako da sva pravna dejstva iz takvog pravnog posla prelaze na zastupano lice kao da ga je ono licno zakljucilo. Kod zastupnistva treba razlikovati 3 lica. To su:  Zastupnik, Lice koje izjavljuje volju radi zakljucenja pravnog posla; zastuapni, lice koje daje ovlascenje da se pravni posao zakljuci u njegovo ime I za njegov racun; Trece lice, sa kojim zastupnik zakljucuje pravni posao  (zastupnikov saugovorac), za racun zastupanog. Zastupnistvo postoji ne samo za zakljucnje pravnih poslova nego I za preduzimanje pravnih radnji. Kada je rec o pravnim poslovima  zastupnistvo se izuzetno ne moze ugovoriti za pravne poslove kod kojih je licni karakter ugovoraca narocito naglasen, ili kada se na osnovu zakona zahteva da se pravni posao zakljuci licno. Npr: Testamentalna izjava se ne moze dati preko zastupnika. U pogledu zakljucenje braka potrebno je licno prisustvo oba verenika, ali se u narocito opravdanim slucajevima moze dozvoliti zakljucnje braka samo u prisustvu jednog od buducih supruznika I punomcnika drugog.

 

 

RAZGRANICENjE ZASTUPNISTVA OD SLICNIH INSTITUTA

Zastupnistvo se razlikuje od slicnih instituta kao sto su posrednistsvto I komision ili nezvanog vrsenja tudjih poslova. Ugovorom o posredovanju se jedno lice, posrednik (mesetar), obavezuje da ce nastojati da nadje I dovede u vezu sa nalogodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo za zakljucenje odredjenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odredjenu naknadu ako taj ugovor bude zakljucen.Uloga posrednika je da stranke dovede u vezu da bi ove zakljucile neki ugovor, a ne da kao zastupnik zakljucuje ugovor u ime zastupanog. Za razliku od zastupnika koji postupajuci u okviru naloga stiti interese zastupanog, posrednik je nepristrasan I stara se o interesa ne samo nalogodavca nego I treceg lica sa kojim ga dovodi u vezu. Za razliku od zastupnika koji obavlja pravne radnje, posrednik obavlja fakticke radnje. Ugovorom o komisionu se jedno lice, komisionar, obavezuje da uz naknadu (proviziju), u svoje ime, a za racun I po nalogu komitenta (nalogodavca), zakljuci jedan ili vise pravnih poslova. Kao I kod zastupnistva I kod komisiong pravnog posla postoje tri lica: Komisionar, koji u svoje ime, a za racun komitenta, zakljucuje neki pravni posao; Komitent, lice za ciji racun komisionar zakljucuje neki pravni posao I trece lice koje sa komisionarem zakljucuje neki pravni posao. Zastupnistvo treba razlikovati I od nezvanog vrsenja tudjih poslova koje predstavlja preduzimanje pravnih I faktickih radnji za drugog bez njegovog ovlascenja ako posao ne trpi odlaganje I predstoji steta ili propustanje ocigledne koristi. Kod nezvanog vrsenja tudjih poslova razlikujemo dva lica: Gospodara posla (dominus negotii) za koga se posao preduzima I nezvanog vrsioca ili poslovodju bez naloga (Negotiorum gestor) koji bez ovlascenja obavlja posao za gospodara posla jer posao ne trpi odlaganje. Za razliku od zastupnika koji preduzima samo pravne radnje, nezvani vrsilac moze preduzimati I fakticke radnje. Za zastupnistvo je potrebno ovlascenje za zastupanje, dok nezvani vrsilac obavlja posao bez ovlascenja. Zastupnikom se ne smatra ni glasonosa (vesnk, tumac, nuntius), koji samo prenosi tudju volju. Zastupnik preduzima pravni posao I pravne radnje za zastupanog, a glasonosa samo prenosi volju drugog, sto se ne smatra pravnom, nego faktickom radnjom. Zastupnistvo predstavlja znacajan pravni institute iz vise razloga. Poslovno nesposobna lica bi bez ove pravne ustanove bila iskljucena iz pravnog zivota,  I ne bi bila u stanju da zakljcuju pravne poslove jer nisu u stanju da izjave pravno relevantnu volju. S druge strane zastupnistvo omogucava pravnim subjektima da istovremeno mogu da zakljucuju vise pravnih poslova na razlicitim mestima. Medjunaordni pravni promet se ne moze zamisli bez zastupnistva kao ni unutrasnja I spoljna trgovina. Ustanova zastupnistva je od posebnog znacaja u zastiti interesa odsutnih lica kao I onih cije je mesto prebivalista ili boravista nepoznato.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari