Studijski program
:
POSLOVNA EKONOMIJA
Smjer: MENADŽMENT
ZNAČAJ VJEŽBANJA
SEMINARSKI RAD
Mentor:
Doc. dr Admir Hadžikadunić
Kandidat:
Ajla Silajdžić
Kiseljak, august 2017.
1. UVOD
Tjelesna aktivnost je ljudska vitalna potreba. Posljedice nedovoljnog kretanja moguće je u
savremenim uvjetima življenja nadomjestiti specifičnim programima vježbanja, ali i
rekreacijskim sportskim aktivnostima.
Istovremeno je suvremenom svijetu neobično važno biti zdrav, lijepo fizički izgledati, kreativno
izgledati, te imati dovoljno slobodnog vremena za osobne kreativne i rekreativne aktivnosti.
Brojna su istraživanja dokazala vrijednost redovite tjelesne aktivnosti.
Dokazano je da tjelovježba ima ulogu u jačanju mišićne mase, utječe na očuvanje koštane mase,
te zadržavanje spretnosti što je važno za izbjegavanje prijeloma kao posljedice nespretnih
padova. Tjelesno kretanje i bavljenje sportom najčešće može stimulativno djelovati na zdravlje
djeteta, ali mu može i štetiti: moguće je da se dijete sportom predozira, što stvara mogućnost
pretjeranog zamora, ozljeda, ali i tajnijih deformacija organizma.
Pojam rasta i zdravlja uključuje kako tjelesno, tako i mentalno zdravlje (psihosocijalne
pokazatelje), stoga ćemo razmotrit kako rekreativne sportske aktivnosti utječu na oboje:
• TJELESNO ZDRAVLJE:
tjelesnom aktivnošću se prilagodbena sposobnost lokomotornog
sustava; otpornost vezivnog tkiva, tetiva i ligamenata, hrskavice i kostiju, izdržljivost velikih
mišićnih skupina. Sport pozitivno djeluje na imunološki sustav i krvožilni sustav. Omogućujući
djeci da se kreću koliko žele, jačamo ne samo njihove mišiće i kosti, nego i unutarnje organe,
npr. Kad dijete potrči, ubrzava se njegov puls, ono počinje dublje i češće disat, jer mišići pri
trčanju obavljaju naporniji rad, pa srce, pluća i drugi sustavi organizma prirodno povećavaju
svoju produktivnost i snagu. Dijete koje se bavi rekreativnim sportskim aktivnostima, odnosno
mnogo se kreće, ima i zdravije i snažnije unutarnje organe. Temeljno aktiviranje muskulature
trebalo bi stimulirati praktički sve temeljne motoričke sposobnosti: izdržljivost, snagu,
sposobnost istezanja, sposobnost koordinacije i sposobnost opuštanja.
• MENTALNO ZDRAVLJE:
utjecaj tjelesne aktivnosti na psihosocijalno dobro osjećanje i ono
što se naziva mantalno zdravlje, potvrđen je u brojnim empirijskim istraživanjima na području
anksioznosti, depresivnosti, psihosomatskih smetnji, samopoimanju i dobrog osjećanja. Gotovo
svi izvori sportske aktivnosti povezani su i sa socijalnim kontaktima, a istraživanja su pokazala
4
da je bavljenje sportom za mnoge ujedno i lako dostupan komunikacijski doživljaj. Bavljenje
sportom i tjelesna aktivnost mogu dati doprinos i stvaranju identiteta i doživljavanju
kompetentnosti, a time i jačanju pozitivne slike o sebi.
Nedovoljna tjelesna aktivnost veliki je javnozdravstveni problem u „tehnološki” naprednom
svijetu. Slobodno vrijeme se,u većini slučajeva,provodi pasivno,sjedeći pred
televizorom,računalom ili u kafiću.
Redovito tjelesno vježbanje pomaže nam da izgledamo i osjećamo se bolje,da budemo
zadovoljniji,puni samopouzdanja,i,što je najvažnije,redovita tjelovježba pomaže u očuvanju i
unapređenju zdravlja.
Preporuka Svjetske Zdravstvene organizacije je svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog
intenziteta u trajanju od najmanje pola sata provedena odjednom ili u više manjih segmenata.
Redovita tjelesna aktivnost može spriječiti ili konrolirati neke bolesti:
smanjuje masnoće u krvi
prevenira povišeni krvni tlak
smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara
jača pluća
kontrolira težinu
prevenira i smanjuje stres
jača imunitet
osigurava jaču snagu,izdržljivost i fleksibilnost zglobova i kralježnice
prevenira osteoporozu
smanjuje ozljede
omogućava bolje spavanje i opuštanje
povećava razinu energije
donosi bolje raspoloženje i kvalitetu života
Pozitivni učinci redovite tjelesne aktivnosti na zdravlje:
manja smrtnost kod mlađih i starijih osoba
smanjen rizik smrtnosti od krvožilnih (osobito koronarnih srčanih) bolesti
sprječavanje ili odlaganje nastanka visokog krvnog tlaka – vježbanje smanjuje tlak
smanjen rizik oboljenja od tumora debelog crijeva
smanjen rizik obojenja od šećerne bolesti neovisne o inzulinu
5
