Fiziologija materice
1. Materica (Uterus)
Materica je mišićno-sluzokožni organ umetnut između oba jajovoda i vagine. Ona se
nalazi u karličnoj duplji, iza i iznad mokraćne bešike i ispred čmarnog creva. Materica ima
oblik kruške sa vrhom okrenutim naniže prema vagini (Slika 1).
Slika 1. Izgled materice
Na materici se razlikuju telo i vrat, između kojih se nalazi suženi deo materice. Telo
materice (
corpus uteri
) je veći, gornji deo na kojem se razlikuju dve strane, prednja (
facies
vesicalis
) i zadnja (
facies intestinalis
) i dve bočne ivice. Gornji, prošireni deo tela materice je
lako ispupčen i naziva se materično dno (
fundus uteri
). Bočni krajevi materičnog dna spajaju
se sa bočnim ivicama tela i tako nastaju formacije kupastog izgleda, materični rogovi (
cornu
uteri dextrum et sinistrum
). Materično suženje (
isthmus uteri
) je kratki i nešto uži deo
materice koji se nalazi između tela i vrata materice. Vrat materice (
cervix uteri
) ima oblik
cilindra debljine do 3 cm. Vrat materice je okružen gornjim delom, svodom vagine, koji ga
deli na dva dela – gornji, supravaginalni i donji vaginalni. Na donjem, vaginalnom delu, vidi
se materični otvor (
ostium uteri
) koji vodi u šupljinu materice. Šupljina materice (
cavitas
uteri
) se sastoji iz dva dela, gornjeg, koji odgovara telu materice, i donjeg koji predstavlja
kanal materičnog vrata. Materična duplja je trouglasta šupljina u telu materice u čijim se
bočnim uglovima nalaze otvori jajovoda. Vrh materične duplje se nastavlja kanalom vrata

i delom cirkularnih mišićnih snopova. On naleže na bazalni sloj sluzokože materice
(endometrium).
Miometrijum materičnog vrata sadrži brojna vezivna vlakna koja daju ovom delu materice
posebnu čvrstinu. Debljina miometrijuma se naročito menja u graviditetu, kada dolazi do
povećanja debljine, dužine i broja mišićnih vlakana – posle porođaja uterus dobija svoj
uobičajen izgled i građu. Miometrijum u fazi menopauze u nedostatku estrogena atrofira.
Endometrium
je sluzokoža materice (
tunica mucosa
) koja oblaže njenu šupljinu i
razlikuje se po izgledu i građi u telu i vratu materice. Sluzokoža u telu materice je glatka,
izgrađena je iz cilindričnog jednoslojnog mestimično trepljastog epitela i strome, koja je
fiksirana uz unutrašnji sloj miometrijuma. Stroma sadrži retikularna vlakna i materične
žlezde, limfocite i granulocite. Trepljaste ćelije endometrijuma oblažu šupljinu uterusa, a
pokreti njihovih treplji su usmereni u pravcu vagine. U izvesnim delovima endometrijuma
ćelije bez treplji grade uvrate, oblikujući žlezde (
glandulae uterinae
), koje imaju ulogu u
regeneraciji endometrijuma.
Na endometrijumu se opisuju bazalni i funkcionalni sloj. Bazalni sloj endometrijuma
je njegov najdublji deo i ne trpi ciklične promene i ostaje intaktan u menstrualnoj fazi ciklusa
kada dolazi do odbacivanja funkcionalnog sloja. Funkcionalni sloj obuhvata površni, veći deo
endometrijuma (2/3) i na njemu se zapažaju ciklične promene vezane za dejstvo polnih
hormona i u toku menstruacije dolazi do njegovog odbacivanja.
2.1 Karakteristike ćelija i vezivnog tkiva endometrijuma, miometrijuma i
perimetrijuma
Endometrijum je sluznica (mukoza) materice, sastavljena od epitela i lamine proprije.
Epitel materice je jednoslojni cilindrični. On ponire u vezivo lamine proprije, gradeći
materične žlezde (
glandulae uterinae
). To su tubularne zlezde koje se pružaju celom
debljinom endometrijuma.
Lamina proprija, poznata i kao stroma endometrijuma, je rastresito vezivo celularnog
tipa. U njoj su sadržane mnogobrojne stromalne ćelije (fibroblasti), retki limfociti, granulociti
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti