Klasifikacija stenskog masiva
UNIVERZITET U BEOGRADU
RUDARSKO-GEOLOŠKI FAKULTET
MASTER RAD
KLASIFIKACIJA STENSKOG MASIVA
ALEKSANDRA ARSENOVIĆ
BEOGRAD, JUN 2018.
Mentor:
prof. dr Vladimir Čebašek
Članovi komisije:
Datum odbrane master rada:

SPISAK SLIKA
OSTUPAK MERENJA I PRORAČUNA POKAZATELJA KVALITETA STENSKOG MASIVA
OSTUPAK INDIREKTNOG MERENJA I PRORAČUNA POKAZATELJA KVALITETA STENSKOG MASIVA
2013) ......................................................... 24
1995) ..................... 39
ATALASANOST I GLATKOĆA ODREĐENI NA OSNOVU KOEFICIJENTA
ERENJE ZATALASANOSTI POVRŠINA PUKOTINA RAZLIČITIH VELIČINA
SNOVE MERENJA ZATALASANOSTI POVRŠINA PUKOTINA POMOĆU RAVNE PLOČE
OSE LINIJE PREDSTAVLJAJU SKORO KONSTANTNU ZATALASANOST
SISTEMA I KOEFICIJENTA HRAPAVOSTI PUKOTINA
1990) ........................................................................... 44
SPISAK TABELA
.................................................................. 7
ARAMETRI KOJI SU OBUHVAĆENI NUMERIČKIM I FUNKCIONALNIM SISTEMIMA KLASIFIKACIJE
1968) ........................... 11
ODREĐENA NA OSNOVU FAKTORA BRZINE
............................................................ 14
PISNI POJMOVI KOJE SU KORISTILI
(1968) ..................................................... 15
LAVNA SVOJSTVA STENSKOG MATERIJALA U OBJEDINJENOJ KLASIFIKACIJI ZA TLO I STENE
EST GLAVNIH FAKTORA ZA PRIMENU
RSR ..................................................................................... 17
2000) ................................................................. 17
PRAVAC PRUŽANJA NORMALAN NA OSU
PRAVAC PRUŽANJA PARALELAN SA OSOM
2000) ............................................. 18
) .................................................................... 19
DREĐIVANJE UTICAJA ORIJENTACIJE PUKOTINA NA STABILNOST TEMELJA BRANA
TICAJ HRAPAVOSTI ZIDOVA PUKOTINA
................................................................................... 26
TICAJ PROMENE ZIDOVA PUKOTINE I PUKOTINSKE ISPUNE
....................................................... 27
LASIFIKOVANJE STENSKOG MASIVA NA OSNOVU VREDNOSTI
REDNOSTI KOEFICIJENTA PODGRAĐIVANJA ISKOPA
REDNOSTI FAKTORA OŠTEĆENJA STENSKOG MASIVA
(D) ............................................................ 32
DREĐIVANJE KONSTANTI YA NEPOREMEĆENI STENSKI MASIV
ZA ISPUCALE BLOKOVITE STENSKE MASIVE
ZA ISPUCALE BLOKOVITE STENSKE MASIVE
ZA ŠKRILJAVE METAMORFNE MASIVE
ZA ŠKRILJAVE METAMORFNE MASIVE
DREĐIVANJE FAKTORA VELIČINE I POSTOJANOSTI PUKOTINA J

1
1.
Uvod
Stalna unapređivanja metodologije istraživanja stenskog masiva na konceptu
novouspostavljenih klasifikacija izazvala su pravu revoluciju u inženjerskoj praksi
pri rudarskim radovima na površini zemnjine kore. Industrijski rast i potrošnju
energije prati i razvoj rudnika što zahteva primenu savremene opreme radi
unapređenja tehnološkog procesa, obezbeđivanja porasta proizvodnje i povećanja
produktivnosti rada. Izgradnja rudarskih objekata već je uveliko zasnovana na
primeni novih tehnologija i tehnoloških rešenja što zahteva prikupljanje i obradu sve
većeg obima numeričkih podataka iz više inženjerskih disciplina od kojih je za
potrebe rudarstva jedna od bitnijih geotehnika.
Geotehnika, pre svega mehanika stena, je izuzetno važna u projektovanju i
eksploataciji površinskih kopova. Dobro je poznato da je masiv nemoguće u
potpunosti sagledati jer je po pravilu ispucao, heterogen, anizotropan i prirodno
napregnut. To otežava određivanje reprezentativnih parametara radne sredine koja ne
podleže principima kontinualne teorije.
Postoje dva pravca razvoja mehanike stena: klasični (njutnovski) i
eksperimentalni (statistički). Njutnovski se oslanja na stroge matematičke metode
kojima se mogu dobiti rešenja samo za jednostavnije slučajeve, dok se
eksperimentalni oslanja na klasifikacione sisteme gde je opšteprihvaćen način
kvantificiranja velikog broja geoloških i geotehničkih parametara koji treba da vode
sličnoj oceni i zaključcima.
Klasifikacije stenskog masiva predstavljaju integralni deo empirijskog
postupka koji se koristi pri rešavanju geotehničkih problema, odnosno projektovanju
geotehničkih objekata u stenskom masivu. Kako se empirijski postupak zasniva na
posmatranju, iskustvu, rezultatima laboratorijskih ispitivanja i inženjerskoj proceni,
time se postavlja empirijska baza kvantitativnih karakteristika stenskog masiva. Pri
tome se uzima u obzir ne samo raznolikost osobina stenskog materijala u geološkom
i geotehničkom smislu nego i svrha za koju se klasifikacija obavlja, tj. vrstu
geotehničkih konstrukcija kao što su površinski kopovi, temeljne jame, kosine i dr.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti