Visoka zdravstvena škola strukovnih 

studija u Beogradu

Seminarski rad

Buka i njena štetna dejstva

Bezbednost na radu 1

Mentor: prof. Dragan Petrov

Student:

Beograd, 2019.

Uvod

Bezbednost   i   zdravlje   na   radu   (BZR)

  podrazumeva   ostvarivanje   uslova   rada   u   kojima   se 

preduzimaju određene mere i aktivnosti u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenih i drugih lica koji 
na to imaju pravo. Interes društva, svih subjekata i svakog pojedinca je da se ostvari najviši nivo 
bezbednosti   i   zdravlja   na   radu,   da   se   neželjene   posledice   kao   što   su   povrede   na   radu, 
profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom svedu na najmanju moguću meru, odnosno da se 
ostvare   uslovi   rada   u   kojima   bi   zaposleni   imao   osećaj   zadovoljstva   pri   obavljanju   svojih 
profesionalnih   zadataka.   Za   ostvarivanje   ovakvog   cilja   neophodan   je   sistematski   pristup   u 
preventivnom delovanju.

Izlaskom Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu (Sl. glasnik RS br. 101/05 i 91/2015) zaposleni su 
dobili šansu da se izbore za bezbedno radno mesto i da tokom rada sačuvaju svoje zdravlje. Zakon 
je, pre svega, napisan uz poštovanje Direktiva Evropske Unije (EU) i Međunarodne organizacije 
rada (MOR), iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

Bezbednost i zaštita zdravlja na radu jedno je od osnovnih prava svakog čoveka, jer jedino 
bezbedan rad, zdrava i bezbedna radna sredina omogućavaju produktivan rad i život. Bezbednost 
i zdravlje na radu jeste obezbeđivanje takvih uslova na radu kojima se, u najvećoj mogućoj meri, 
smanjuju povrede na radu, profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi sa radom i koji pretežno 
stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih (član 4. tačka 4.).

Značaj bezbednosti i zdravlja na radu

Značaj bezbednosti i zdravlja na radu se sagledava sa  

humanog, socijalnog i ekonomskog 

stanovišta

.

background image

obavezu poslodavca da donese akt o proceni rizika svih radnih mesta, kao i upravljanje 
rizikom

obavezu formiranja Odbora za bezbednost i zdravlje na radu u Preduzeću (kao telo koje 
ima predstavnike zaposlenih)

obavezu poslodavca da utvrdi prava, obaveze i odgovornosti u oblasti bezbednosti i 
zdravlja na radu opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom (ukoliko preduzeće ima 
do deset zaposlenih,  poslodavac po Zakonu može urediti obaveze, prava i odgovornosti 
ugovorom o radu)

preciznije propisane preventivne mere…

 

Unapređenje bezbednosti i zdravlja na radu

Unapređenje bezbednosti i zdravlja na radu se može posmatrati sa više aspekata: kroz aktivnosti 
na različitim društvenim nivoima (država, privredni subjekti, pojedinci) i primenom savremenih 
alata – softverskih rešenja koja olakšavaju rad u oblasti BZR. Savremeni alati, softverska rešenja 
koja olakšavaju rad u oblasti BZR, stručnom licu za BZR treba da omoguće praćenje stanja na što 
jednostavniji   način,   bez   puno   papirologije.   Takvi   programi,   tj.   softverska   rešenja   treba   da 
omoguće, pored ostvarivanja zakonskog minimuma, mogućnost razvoja i kreiranja dodatnih 
analitičkih i statističkih izveštaja u cilju unapređenja bezbednosti i zdravlja na radu.  Na osnovu 
pomenutih izveštaja, stručno lice za BZR i sam poslodavac mogu da dobiju jasniju i sveobuhvatniju 
sliku o trenutnom stanju BZR u svom preduzeću kao i korisne informacije i podatke o mogućem 
unapređenju BZR.

Jedno od takvih rešenja je i 

OHSIS – program za vođenje poslova BZR.

 

OHSIS

 nudi stručnom licu, 

da vodi zakonom propisane evidencije, razvoj i generisanje dodatnih statističkih izveštaja koji 
treba da 

doprinesu unapređenju bezbednosti i zdravlja na radu kod poslodavca, a samim tim i široj 
društvenoj zajednici.  

OHSIS

, pored pomenutih prednosti u odnosu na klasično vođenje poslova 

BZR primenom glomazne papirologije i standardnih kancelarijskih aplikacija (kao što su npr. MS 
Word,   MS   Excel   i   sl.),   stručnom   licu   za   BZR   skraćuje   vreme   potrebno   za   obavljanje 
administrativnih poslova u oblasti BZR, a samim tim mu pruža više vremena za suštinsko bavljenje 
poslovima BZR i mogućnost angažovanja na unapređenju stanja BZR kod poslodavca.

Buka i njena štetna dejstva

Po definiciji, buka je svaki neželjeni zvuk. To znači da svaka zvučna pojava (zujanje, larma, šum, 
galama, lupa, govor i sl.) koja ometa rad ili odmor predstavlja buku. Buka je, naročito poslednjih 
decenija, jedan od osnovnih uzroka kompleksnog oštecenja zdravlja, narocito u velikim, gusto 
naseljenim gradovima. Nekada se smatralo da je dejstvo buke ograničeno na organ sluha, ali je 
danas na osnovu opsežnih i sistematskih ispitivanja ustanovljeno da je njeno dejstvo mnogo 
složenije.
Pod određenim uslovima i relativno tihi zvuci mogu da predstavljaju buku, tako da ona sadrži 
pored fizičkih i psihološke, tj. subjektivne elemente. Ocena da li je neki zvuk buka ili nije, sasvim je 
subjektivna: ono što je jednom čoveku buka, to nekom drugom ne mora biti, iako se radi o istom 
zvuku.  Njena osnovna  karakteristika je  ometajući faktor  koji zavisi od više veličina: jačine, 
raspodele tonova, ritma ponavljanja i subjektivne sklonosti osobe 1. Na primer, muzika koja se 
izvodi u diskoteci preko zvučnika, iako na prisutne ne deluje kao neželjeni zvuk, dovodi nepobitno 
do oštećenja sluha u svim slučajevima kada se prekorači određena granica zvučnog nivoa.
Najneprijatnija, a time i najvažnija karakteristika buke je intenzitet (jačina). Kada potiče od jednog 
izvora proizvoljnog intenziteta i udaljenosti može se meriti i sa više ili manje uspeha ublažiti. Ako 
su uzročnici buke više izvora (saobraćajna buka) otežano je merenje intenziteta, lokacija izvora i 
spektralni   sadržaj.   Pri   ovakvim   slučajevima   borba   je   takoreći   beznadežna.
Sve brži tempo života u velikim urbanim sredinama predstavlja mnogostruki izvor buke, time ona 
postaje prvorazredno važan komunalni problem. Od nastanka velikih gradova i pojave buke, 
pomno se prati i izučava ovaj problem i konstatovano je da buka predstavlja nepredvidljivo 
opasno zlo po zdravlje stanovništva, i to u više aspekata. Fenomenu buke odavno je objavljen rat, 
ali

 

ni

 

jedna

 

značajna

 

bitka

 

nije

 

dobijena.

background image

raspoloženju,   slabije   subjektivno   procenjenom   kvalitetu   sna,   padu   radne   sposobnosti   i 
dugoročnim psihosocijalnim i zdravstvenim efektima.

PSIHOLOŠKI SIMPTOMI

Među   brojnim   negativnim   psihološkim   posledicama   koje   se   kod   stanovništva   ugroženog 
komunalnom bukom mogu očekivati, remećenje spavanja smatra se osnovnom i najvažnijom. U 
pogledu izvora buke posebno nepovoljno delovanje na spavanje ima buka teških vozila i vozova. 
Niz terenskih studija ukazalo je na visoku učestalost psiholoških subjektivnih smetnji kod ljudi 
nastanjenih u oblastima sa visokim nivoom komunalne buke (pored autoputeva). Pokazalo se da 
se   stanovnici   značajno   cešce   žale   na   osećanje   “izrazitog   umora”,   “nervozu   stomaka”   i 
“glavobolje” nego stanovnici kontrolnog naselja sa normalnnim nivoom buke. Dokazano je da 
buka predstavlja jedan od značajnih faktora neurotizacije ličnosti, a neuroze su danas među 
vodećim oboljenjima, posebno u gradskim sredinama.

PROMENE U PONAŠANJU

Kontinuirana   izloženost   izvorima   umerenog   nivoa   buke   kao   npr.   kompjuterski   štampač, 
ventilacioni sistemi, sa psihološkog aspekta ometa normalnu ljudsku 

komunikaciju i ima dugotrajne posledice koje se očitavaju smanjenom tolerancijom frustracija, 
povišenim pragom reagovanja, a cak i minimalna buka uzrokuje porast anksioznosti, agresivnog i 
neprijateljskog ponašanja što dovodi do dehumanizacije u međuljudskim odnosima.

Želiš da pročitaš svih 27 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti