Pojam privrednog prava
SADRŽAJ
POJAM PRIVREDNOG DRUŠTAVA..............................................................4
PRIVREDNO DRUŠTVO I PREDUZETNIK....................................................5
VRSTE PRIVREDNIH DRUŠTAVA.................................................................6
3.1.
Ortačko društvo...................................................................................7
Komanditno društvo............................................................................7
Društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO).................................8
Akcionarsko društvo (AD)...................................................................9
DJELATNOST PRIVREDNOG DRUŠTVA...................................................12
UVOD
Pravo privrednih društava je relativno mlada grana prava koja sadrži pravne norme
kojima se reguliše pravni položaj, odnosno status, privrednih društava.
Pravo privrednih društava ne izučava sva društva već samo ona društva koja imaju
privredno – pravni dobitni karakter. Predmet ove grane prava nisu javno pravne
zajednice i privatno pravne zajednice koje nemaju dobitni – privredni karatkter (npr.
Udruženja građana i sl.).
Pravo privrednih društava ne obuhvata ni pravne norme koje regulišu status drugih
privrednih subjekata koji po svom karakteru nisu privredna društva iako su zajednice
dobitnog karaktera (banke, preduzetnici, zadruge, berze, osiguravajuće organizacije).
U okviru prava privrednih društava moguće je govoriti o opštem i posebnom dijelu.
Opšti dio obuhvata zajednička pravila za privredna društva, a posebni dio sadrži pravila
karakteristična za pojedine tipove privrednih društava.
Pravo privrednih društava se razvilo razvojem trgovačkih društava i trgovačkog prava u
svjetu kao posebno pravo trgovca na osnovama rimskog privatnog prava koje se
kasnije dopunjavalo i dograđivalo. Tako su prve kodifikacije trgovačkog prava, a time i
trgovačkih privrednih društava, izvršene u Francuskoj (Francuski trgovački zakonik iz
1807. godine) i Njemačkoj (Opšti njemački trgovački zakonik iz 1861. i sada važeči
Trgovački zakonik Njemačke iz 1897. godine). Na prostorima naših država primenjuju
se zakoni drugih zemalja ili zakoni napisani po njihovom uzoru. Tako Srbija donosi svoj
Trgovački zakonik 1860. godine po uzoru na francuski trgovački zakon.
Posle Drugog svjetskog rata privredna društva gube svoj subjektivitet sve do 1988.
godine kada se donošenjem Zakona o preduzećima 1988. i 1996. godine i Zakona o
privrednim društvima 2004. godine. sačinjenog prema najboljim evropskim principima
vrši harmonizacija prava privrednih društava u okviru Evropske unije.
Račić M.:
Poslovno pravo
, Novi Sad, 2011. Str 160
Privredno oravo
, Srpsko Sarajevo, 2001. Str 35

5. Privredna društva se osnivaju sa jednim osnovnim ciljem, a to je sticanje dobiti.
To je ključni kriterijum po kome se ova privredna društva razlikuju od nedobitnih
organizacija (škola, fakulteta, bolnica i sl).
2. PRIVREDNO DRUŠTVO I PREDUZETNIK
Preduzetnici su lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost.
Razlike između preduzetnika i privrednog društva date su u tabeli 1.
PREDUZETNIK
PRIVREDNO DRUŠTVO
Preduzetnik ima status fizičkog lica i
za sve obaveze iz poslovanja
odgovara cjelokupnom svojom
imovinom
Vlasnik privrednosg društva ima
status pravnog lica, i u formi DOO
odgovara imovinom firme, osnosno
odgovaraju osnovači u granicama
uloženih početnih sredstava
Mogu plaćati porez na dohodak
građana paušalno u iznosu koji odredi
organ lokalne samouprave, ukoliko
imaju godišnji promet manji od 50
hiljada km, ako nisu u sistemu PDV, i
ako se ne bave trgovinom na veliko,
ugostiteljstvom i prometom nekretnina.
U ovim slučajevima mogu voditi prosto
knjigovodstvo.
Privredno društvo plaća porez na
dobit na osnovu knjigovodstvene
evidencije, odnosno rezultata
iskazanih u godišnjim finansijskim
izveštajima
Ako je ostvaren godišnji promet na
računu manji od 50 000 km
preduzetnik ne posluje u sistemu PDV,
a ako je promet preko 50 000km mora
da prijavi nadležnoj Poreskoj upravi
plaćanje tog poreza
Privredna društva su obveznici PDV
Samostalna radnja ne može menjati
status, ne mogu se dve radnje spojiti u
jednu. Potrebno je prvo da se radnja
izbriše iz registra, a zatim da se
podnese zahtjev za osnivanje nove
radnje
Može osnovati ogranke za obavljanje
drugih delatnosti, uz poštovanje
propisanih uslova
Preuzimanje
poslovanja
od
preduzetnika moguće je samo od
strane članova njegovog domaćinstva
Osnivačka prava se mogu ustupiti,
odnosno može se mijenjati oblik
organizovanja, a moguće su i
Privredno oravo
, Srpsko Sarajevo, 2001. Str 79
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti