Organizacija preduzeca

X Uvod u organizaciono ponasanje: licnost,percepcija i individualno ucenje

1) Organizaciono ponasanje proucava ponasanje ljudi u organizacijama,od nivoa pojedinca,preko radnih 
grupa i timova,do organizacije (najsiri nivo). Organizacija se izucava na tri nivoa: 
a) individualni
b) grupni
c) organizacioni

2) Koreni razvoja OP kao naucne discipline vezuje se za doprinose:
a) naucnog menadzmenta
b) klasicnu teoriju organizacije i Veberovu birokratiju
c) teoriju medjuljudskih odnosa
Sam nastanak OP kao zasebne naucne discipline vezuje se za cetrdesete godine XX veka.

3) OP je elekticka nauka koja se oslanja na srodne bihejvioristicke nauke,ali i na druge nesrodne oblasti  
nauke.
Znanja iz psihologije,sociologije,socijalne psihologije,antroplogije,politickih nauka.

4) Tri pristupa OP:
a) 

kognitivni pristup

-Ponasanje se vezuje za licne karakteristike i unutrasnje procese. Ponasanje ljudi je 

ciljno   orijentisano   i   objasnjava   se   unutrasnjim   procesima   kao   sto   su:   licno 
ocekivanje,percepcija,stavovi,sistem vrednosti. Ponasanje ljudi je iskljucivo njihova subjektivna stvar. 
Mana: covek se posmatra kao zatvoren sistem i zanemaruje interakcije sa okolinom.
b)  

bihejvioristicki   pristup

-Covek   se   posmatra   kao   otvoren   sistem   koji   uspostavlja   interakcije   sa 

okolinom.   Ponasanje   ljudi   se   oblikuje   pod   uticajem   spoljnih   faktora.   Zakljucak:   ponasanje   se   moze 
predvideti i kontrolisati pomocu upravljanja promenljivom okolinom.
c)  

pristup drustvenog ucenja

-Integrise prethodna dva pristupa,i ponsanje coveka objasnjava kao f-ju 

unutrasnjih procesa (licnih karakteristika) i interakcija sa sredinom u kojoj covek radi. U tom procesu 
formira se ponasanje zaposlenih B kao f-ja dve grupe faktora: licnih karakteristika-P i karakteristika 
organizacione sredine-E,po formuli B=f (P,E)

5) Lakse razumevanje oblasti OP moze pomoci model OP,koji predstavlja pojednostavljenje realnosti. 
Model OP sadrzi 3 nivoa: 

individualni,grupni i organizacioni

; i dve vrste varijabli: 

nezavisne-inputi i 

zavisne-outputi.

6) 

Zavisne varijable

 su rezultati (outputi) kojima se tezi. To je ono sto menadzment zeli da postigne,sto 

je definisano dokumentima kao sto su plan,strategija,vizija i dr.

Nezavisne varijable

 su inputi koji uticu na ponasanje zaposlenih,na koje menadzeri imaju razlicit stepen 

uticaja   na   pojedinim   nivoima.   Na   individualnom   nivou   su   presudne   licne   karakteristike,biografske 
karakteristike   i   sposobnosti   i   tu   su   mogucnosti   uticaja   menadzera   male.   Na   grupnom   nivou 
(najzanacajnijem)   menadzeri   mogu   da   postignu   visoke   performanse   razvijajuci   dobre   medjuljudske 
odnose i radeci na razvoju ljudi. Kljucne varijable na organizacionom nivou,preko kojih menadzeri uticu 
na   ponasanje   zaposlenih   su   karakteristike   delatnosti   i   tehnologije,organizaciona   kultura,dizajn 
organizacije i dizajn posla.

7) Individualne razlike izmedju ljudi se mogu svrstati u dve osnovne kategorije:
a) razlike u licnim karakteristikama
b) razlike u sposobnostima

8) Licnost predstavlja skup relativno trajnih i stabilnih obrazaca osecanja,misljenja ili ponasanja koje 
coveka cine razlicitim u odnosu na druge ljude. Licnost odredjuju:
a) priroda ili biolosko nasledje (genetika)

b) iskustvo (uticaj razlicitih situaija na osecanja i ponsanje pojedinaca)

9) Menadzeri moraju poci od pretpostavke da su licne karakteristike nepromenljive u kratkom roku, i da 
rezultati ne zavise samo od licnosti vec i od situacije u kojoj se zaposleni nadju.
10) U literaturi postoje brojne teorije licnosti koje se svrstavaju u dve grupe:
a) teorije usmerene na identifikovanje i merenje licnih karakteristika radi poredjenja ljudi
b) teorije usmerene na razumevanje pojedinca i razvoj samokoncepta

11) DANAS,u objasnjavanju licnosti se siroko primenjuje 

Model 5 osobina ili Velikih 5

:

a) ekstravertnost
b) neuroticnost
c) prijatnost
d) svesnost
e) otvorenost za iskustva
Pored   navedenih,poslednjih   godina   se   sve   vise  insistira  na   jos   nekim   licnim   karakteristikama:   lokus 
kontrole,samokontrola,samopostovanje,tipovi   licnosti   A   i   B,makijavelizam,potreba   za 
postignucem,potreba za posedovanjem moci,potreba za pripadanjem.

-Ekstravertnost: Ljudska tezanja da iskuse pozitivna emotivna stanja i da imaju generalno pozitivan stav 
prema sebi i ljudima u svojoj okolini. Ekstravertni ljudi su komunikativni i prijateljski raspolozeni prema 
drugima.
U radnoj sredini, ELJ su mnogo zadovoljniji svjim poslom i samom organizacijom i lakse stupaju i 
kontakt sa drugim clanovima organizacije. Poslovi koji im odgovaraju: prodaja,odnosi sa javnoscu. 
Introvertni   ljudi   su   manje   skloni   da   osete   pozitivna   emocionalna   stanja   i   redje   stupaju   u   socijalne 
interakcije. 

-Neuroticnost: Teznja pojedinca da iskusi negativna osecanja i i da ima generalno negativan stav prema 
sebi i ljudima u svojoj okolini. Ovi pojedinci su na poslu nezadovoljni,osecaju stalan nivo stresa i imaju 
generalno negativan stav prema radnoj sredini. Kriticniji su prema sebi i svojim rezultatima,a ta njihova 
kriticnost ih cesto vodi ka perfekcionizmu. Poslovi koji im odgovaraju: kontrola kvaliteta.

-Prijatnost: Tezanja pojedinca da bude u dobrim odnosima sa ostalim ljudima. Brinu za druge,poverljivi 
su,kolegijalni,pristojni,oslicni   su   kao   clanovi   tima.   Poslovi   koji   im   odgvaraju:   u   vezi   sa   razvojem 
medjuljudskih odnosa.
Neprijatni ljudi su obicno dobar izbor za obavljanje neprijatnih poslova. Primer: naplata potrazivanja.

-Svesnost:   Stepen   u   kojem   je   pojedinaca   pazljiv   i   istrajan.   Pojedinci   koji   imaju   visok   stepen 
organizovanosti i samodiscipline,

-Otvorenost za iskustva: Stepen u kojm je pojedinaca originalan,otvoren za razlicite stimuluse,radoznao i 
spreman   da   preduzme   rizik.   Poslovi   koji   im   odgovaraju:   Rizicni   poslovi,puni   inovacija,promena 
(preduzetnii).

-Lokus kontrole: Stepen u kojem ljudi veruju da mogu ili ne mogu kontrolisati sopstveni zivot (uticati na 
sopstvenu sudbinu i stvari oko sebe). Interni lokus podrazumeva da pojedinac veruje da moze... Smatraju 
da su bas oni zasluzni za dobre rezultate. Eksterni lokus podrazumeva da pojedinac veruje da ne moze... 
Ukoliko ostvare dovre rezultate,smatraju da je to vise pitanje srece.

-Samokontrola: Stepen u kojem ljudi pokusavaju da kontrolisu nacin kako se predstavljaju drugima. Ljudi 
sa visokim stepenom samokontrole se uvek ponsaju na odgvarajuci nacin. Poslovi koji im odgovaraju: 
Oni gde je potrebna stalna komunikacija sa razlicitim tipovima ljudi,npr. konsalting,prodaja...
Ljudi sa niskim stepenom samokontrole su osetljivi na pravila prihvatljivog ponasanja,niti ih zanima sta 
drugi misle o njihovom ponsanju.

background image

e) kontrast u odnosu na pozadinu

19) Socijalna percepcija je zakljucivanje o drugima. Najpopularnija teorija iz ove oblasti je  

Kelijeva 

teorija atribucije.

  Ova teorija tvrdi da ljudi u otkrivanju uzroka necijeg ponsanja zapravo nastoje da 

utvrde da li je to ponsanje prouzrokovano nekim eksternim (odnose se na dogadjaje koji ljudi prisiljavaju 
da se ponasaju na odredjen nacin) ili internim razlozima (osobine i stavovi ljudi). Da bismo utvrdili da li 
su interni ili eksterni uzroci doveli do odredjenog ponsanja mi ocenjujemo 3 karakteristike njegovog 
ponasanja:
a) konsenzus-da li se i drugi ponasaju u istoj situaciji na isti nacin
b) konzistentnost-da li se pojedinac ponasa slicno u vecini drugih situacija
c) distinktivnost-da li pojedinac ispoljava razlicito ponsanje u razlicitim situacijama
visoka D,visok KS i niska KZ-uzroci odredjenog ponasanja su eksterni
niska D,niska KS i visoka KZ-uzroci osredjenog ponasanja su interni
20)   Ucenje   se   definise   kao   relativno   stabilna   promena   ponasanja   pojedinca   kao   rezultat   njegovog 
iskustva. Postoje  teorije koje objasnjavaju proces individualnog ucenja:
a) klasicno uslovljavanje
b) instrumentalno uslovljavanje
c) socijalno ucenje

21) Klasicno uslovljavanje- Eksperiment sa psom i lucenjem pljuvacke,Pavlov. 
Jedan deo ljudskog ponasanja je plod klasicnog uslovljavanja. odredjeni postupci i aktivnosti su plod 
uslovnog refleksa koji je nastao kao rezultat bilo neuslovnog bilo nekog uslovljenog stimulansa.

22)   Instrumentalno   uslovljavanje-oblik   ucenja   u   kome   covek   uci   odredjeno   ponasanje   na   osnovu 
posledica svog prethodnog ponasanja. Postoji 4 oblika instrumentalnog uslovljavanja (koji se medjusobno 
razlikuju prema dva kriterijuma: cilj ucenja i sredstvo ucenja):
a) pozitivno pojacavanje
b) negativno pojacavanje ili ucenje izbegavanjem
c) kaznjavanje
d) gasenje
                                                                  

cilj ucenja:

                                             postici pozitivne         postici negativne
                                                   posledice                   posledice
                                         

sredstvo ucenja:

pojacavanje 

ponasanja

slabljenje 

ponasanja

Pozitivno 

pojacavanje

Negativno 

pojacavanje

Gasenje

Kaznjavanje

23) Socijalno ucenje ili ucenje po modelu-Psiholozi su otkrili da je dobar deo naseg ponasanja naucen 
kroz oponasanje onih koji nam sluze kao model. 
Za ucenje po modelu su vazna 4 procesa:
a)  

proces  paznje

-onaj   ko   sluzi   kao   model  mora  a   bude  u   centru   paznje  onoga   ko   uci   iz  njegovog 

ponasanja
b) 

proces retencije tj. pamcenja

-onaj ko uci mora da ima sposobnost da zapamti ponasanje modela 

c) 

proces reprodukcije

-osoba koja uci od odredjenog modela mora biti sposobna da ponovi to ponasanje

d) 

proces pojacavanja

-ponasanje koje je nauceno posmatranjem modela ipak mora biti pojacavano kako 

bi se zadrzalo.

XI Vrednosti,stavovi i motivacija zaposlenih

1) Vrednosti predstavljaju uverenja da su odredjena ponasanja ili stanja,licno ili socijalno pozeljnija u 
odnosu na suprotna ponasanja ili stanja. Vrednosti,dakle,predstavljaju idealna stanja ili ponasanja u koja 
zelimo da dovedemo sebe,svoju organizaciju ili drustvo u celini.

2) Vrednosti pokazuju sta ljudi smatraju dobrim a sta losim. Svaka vrednost ima sadrzaj i intezitet. 
Sadrzaj vrednosti pokazuje sta ljudi smatraju dobrim i vaznim,a intezitet koliko to smatraju dobrim i 
vaznim.

3) Milton Rokeach je klasifikovao sve vrednosti pojedinaca u dve kategorije:
a)

 terminalne vrednosti – 

ona pozeljna stanja koja pojedinac nastoji da ostvari tokom svoga zivota

b)

 instrumentalne vrednosti – 

preferirani nacini ponasanja pojedinca kojima on ili ona ostvaruju svoje 

terminalne vrednosti

4) Vrednosti se pojavljuju na 3 nivoa:
a)  

individualnom  

– ovi sistemi se razlikuju u zavisnosti od toga u kojoj meri u njima preovladjuju 

odredjeni tipovi vrednosti
b)  

organizacionom  

– individualne vrednosti koje su prihvacene od vecine zaposlenih i tako uticu na 

ponasanje organizacije kao celine
c) 

nacionalnom

 – sistem vrednosti koji je usvojila vecina pripadnika jedne nacionalne zajednice

5)   Stavovi   predstavljaju   iskaze   ljudi   koji   pokazuju   njihov   odnos   prema   odredjenom   objektu   i   koji 
predispoziraju njihovo ponasanje prema tom objektu. Taj stav moze biti pozitivan ili negativan.

6) Stavovi imaju tri osnovne komponente:
a) 

emotivnu – 

sadrzi nasa osecanja prema objektu stava

b) 

kognitivnu – 

odredjena znanja ili info. o objektu koje sadrzi stav

c) 

bihejvioralnu – 

stav sadrzi i odredjenu predispoziciju ponasanja

7) Istrazivanja u kasnim 1960im su pokazala da je korelacija izmedju stavova i ponasanja ljudi zapravo 
vrlo mala ako je uopste i ima. Kris Argiris je to opisao kao razliku izmedju  

„teorije za javnost”

  i 

„teorije za upotrebu”. 

Osoba moze da javno iznosi i zastupa odredjene vrednosti i stavove za koje zna 

da su socijalno pozeljni ili od njega ocekivani,a da zapravo ima sasvim drugacija uverenja. Koji ce 
stavovi prevagnuti i determinisati ponasanje svakog pojedinca zavisi  najvise od situacije u kojoj se nadje.

8) Vrlo znacajna pojava vezana za stavove jeste 

kognitivna disonanca. 

Ona oznacava

 

neprijatno stanje 

neslaganja izmedju stavova pojedinca ili neslaganja njegovih stavova i njegovog ponasanja. Kognitivnu 
disonancu treba otkloniti. Postoje dva nacina:
a)

 promenom ponasanja

-pojedinac menja ponasanje na nacin da ga uskladi sa svojim stavovima

b) 

promenom stavova

-pojedinac menja svoje stavove i prilagodjava ih novom ponasanju

9) Najvazniji medju stavovima zaposlenih je stav prema poslu. Taj stav se naziva zadovoljstvo poslom. 
Zadovoljstvo   poslom   je   slozen   stav   koji   ukljucuje   odredjene   pretpostavke   i   verovanja   o   tom   poslu 
(kognitivna   komponenta),osecanja   prema   poslu   (afektivna   komponenta)   i   ocenu   poslova   (evalutivna 
komponenta).

10)   Teorijsku   osnovu   zadovoljstva   poslom   predstavlja   Lokova   teorija   vrednosti.   Prema   toj 
teoriji,zadovoljstvo poslom postoji u onoj meri u kojoj su ljudi zadovoljni ishodom samog posla. Sto 
pojedinac dobije vise onog ishoda koji on ceni,to ce biti zadovoljniji. 

11) Faktori zadovoljstva poslom se mogu svrstati u dve grupe:
a) organizacioni

background image

17) Motivacija je proces u kojem zaposleni koji imaju nezadovoljenu potrebu,pokrecu i usmeravaju svoje 
ponasanje ka odredjenom cilju. Prema Levinu,proces motivacije se sastoji iz 6 koraka:

nezadovoljena potreba -> tenzija -> akcija -> traganje -> zadovoljenje potrebe -> smanjenje tenzije

Prvo prepoznajemo potrebe. Nezadovoljena potreba stvara tenziju koja podstice na akciju,koja usmerava 
ljude da tragaju u odredjenom pravcu da bi ostvarili odredjeni cilj koji ce,ako se postigne,zadovoljiti 
njihovu potrebu i dovesti ih u stanje smanjene tenzije.

18) Teorije motivacije delimo na:
a) teorije potreba
b) teorije procesa

19) Teorije potreba su:
a) teorija hijerarhije potreba (Maslov)
b) teorija dva faktora (Hercberg)
c) ERG teorija (Alderfer)
c) teorija postignuca (Mek Klilend)

20) Teorije procesa su:
a) teorija postavljanja ciljeva (Lok,Latam)
b) teorija jednakosti (Adams)
c) teorija ocekivanja (Vrum)

21)  

Teorija   hijerarhije   potreba

-U   svakom   ljudskom   bicu   postoji   hijerarhija   koju   cini   5   primarnih 

potreba:
a) fizioloske
b) sigurnosti
c) ljubavi
d) postovanje
e) samoaktuelizacija
Taj niz potreba Maslov je podelio u dve grupe:
a) 

potrebe nizeg reda

 (fizoloske i potrebe sigurnosti)

b) 

potrebe viseg reda

 (potrebe ljubavi,postovanja i samoaktuelizacije)

Postoji pretpostavka da se potrebe viseg reda zadovoljavaju tek kada su zadovoljene potrebe nizeg reda. 
Zakljucak: Kada se jedna potreba zadovolji ona prestaje da bude motivator,a ulogu motivatora preuzima 
naredna nezadovoljena potreba.
Ova teorija je u literaturi visestruko kritikovana...

22) 

Teorija dva faktora

-Postoje dve grupe faktora:

a) 

higijenski faktori

 (faktori koji uticu na 

nezadovoljstvo

)

b) 

motivacioni faktori

 (faktori koji uticu na 

zadovoljstvo

)

Higijenski faktori su: politika plata, nadzor od strane neposrednog rukovodioca, medjuljudski odnosi, 
odnosi sa neposrednim rukovodiocem i uslovi rada na poslu. Uticajem na higijenske faktore moze da se 
eliminise ili smanji nezadovoljstvo ali ne i da se motivisu zaposleni.
Motivacioni   faktori   se   odnose   na   sadrzaj   posla:   postignica,   mogucnost   za   razvoj   i   napredovanje, 
priznanja, priroda posla, odgovornost. Ukoliko su prisutni, zaposleni su zadovoljni, a ako nisu zaposleni 
nisu nezadovoljni, vec samo nisu zadovoljni.
Ova teorija je u literaturi visestruko kritikovana...

23) 

ERG teorija

-Ljude u organizacijama pokrecu tri vrste osnovnih potreba:

a) 

egzistencijalne potrebe

 (

E

)- osnovne materijalne potrebe koje je neophodno zadovoljiti da bi covek 

ziveo

Želiš da pročitaš svih 71 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti