I. UVOD
Tema rada je “Kultura i pojedinac”.
Kultura je sve ono što je čovjek ostvario, prihvatio kao vrijednosti: zakoni, moral,
religija,književnost, Kultura se može prenositi na više načina, a to je putem simbola,
putem riječi, govorom... Kultura ne postoji izvan društva. A društva I počinju s kulturom.
Za svako društvo važne su institucije u kojima se vrše djelatnosti važne za društvo (škole,
bolnice, komune
…
).
Život u društvu se vodi prema pravilima, a pravila su odrenena vrijednostima,
svjetonazorom. Pravila nam govore kako nešto činiti. Gotovo je cijeli život odrenen
pravilima. Po njima znamo što je dobro, a što nije, što se prihvaća a što osunuje. Čovjek
pravila uči u zajednici. Zajednica donosi pravila i bez njih ne bi opstala. Pravila nisu
vječna, mijenjaju se. Za njih možemo koristi i naziv norme, običaji, propisi, zakoni.
Pravila mogu obredna (vjerska), običajna, moralna, pravna, tehnička. Posljedica kršenja
pravila je kazna. Ona može biti ukor, osuda, novčana kazna ili zatvor. Može i progon ili
smrt. Tko ih se pridržava biva nagrađen.
2
Rezultat procesa socijalizacije je razvijena svijest kod pojedinca o identitetu.
Postoje dve vrste identiteta: individualni i društveni. Individualni identitet ističe ono što
nas razlikuje u odnosu na druge.
2. Kultura
2.1. Pojam kulture
Kultura se može definirati kao način života članova određenih zajednica, zbirka
ideja i navika koje oni uče, koje su im zajedničke i koje se prenose sa naraštaja na
naraštaj. Članovi društva svoju kulturu smatraju neupitnom i uvelike određuje način na
koji će se njeni članovi ponašati, razmišljati i rješavati zajedničke probleme; pri tome
rješenja koja primjenjuje jedna kultura mogu biti u potpunosti neprihvatljiva za
pripadnike drugog kulturnog kruga. Kultura definira prihvaćene načine ponašanja za
pripadnike nekog društva i ona ima dvije bitne značajke:
ona se uči i
ona je zajednička.
Bez nje ne bi bilo ljudskog društva. Kultura u velikoj mjeri determinira kako
pripadnici nekog društva misle i osjećaju;ona upravlja njihovim djelatnostima i definira
njihov pogled na život. Ljudsko ponašanje uvelike je determinirano kulturom.
Višeznačnost pojma kulture kao termina koji se najčešće koristi prvenstveno u
sociologiji, zatim u antropologiji i etnografiji, a onda i u ostalim disciplinama, proizlazi iz
različitih pristupa određenju pojma kulture unutar pojedinih disciplinarnih područja. Izraz
kultura prvi se put pojavljuje u rimsko doba, najprije kao oznaka za obrađivanje zemlje
(lat.
cultus
od
colere
=
štovati, obrađivati zemlju
), a kasnije za njegovanje, obrazovanje i
vježbanje duha. Tradicija ovakvog dvostrukog pristupa kulturi (materijalnog i duhovnog)
nastavlja se kroz razdoblje srednjeg vijeka uz povezivanje duhovnoga s vjerom i
mogućnošću pročišćivanja duše.
2
2
Bedeković, V. (2010).
Interkulturalni aspekti menadžmenta
. Virovitica, Visoka škola za menadžment u
turizmu i informatici u Virovitici, str. 48.
4
