Covek kao medijski fenomen
UČITELJSKI FAKULTET PRIZREN
LEPOSAVIĆ
SEMINARSKI RAD
Predmet: FILMSKA I TV KULTURA
Tema:
ČOVEK KAO MEDIJSKI FENOMEN
Mentor:
Student:
Leposavić, jun 2014. godine
2
SADRŽAJ
...................................................................................5
1.2. ČOVEK U ELEKTRONSKIM MEDIJIMA
..................................................................6
1.3. ČOVEK KAO CENTRALNA FIGURA TABLOIDA
....................................................8
............................................................................................13
1.7. MEDIJSKE IMPERIJE I MOĆ MEDIJA
..................................................................15

4
1. ČOVEK I MEDIJI
Evolucija je možda slep proces ali se odvija po nemilosrdnoj logici koja
organizme čini sposobnim za egzistiranje u sredini u kojoj se nalaze. Čovek je
deo prirode, biološko biće koje sa svojim nervnim sistemom i mozgom
predstavlja najviši oblik organizovanja materije u za nas do sada poznatom
svetu. Ovakva organizacija materije je kroz evoluciju, u težnji da realizuje svoju
volju za moć u odnosu spram ostatka spoljašnje žive i nežive materije i tako
opstane (što je i najviša svrha života), stvorila ono što se naziva svet - Čovekov
svet. Kroz evoluciju čovek je podjednako bio suođen sa tim da stasava kao
ljudsko biće kako naspram spoljašnje prirode i njenih sila, tako i naspram
društvenih sila, delujući u manjim ili većim grupama.
Čovek je oduvek bio fasciniran čovekom. Na prvim ljudskim "medijima"
crtežima u pećinama, čovek je pokušao da predstavi sebe u ulozi nepobedivog
lovca koji se suprotstavlja divljoj prirodi, čovek sebe idealizuje i ovaj
idealizovani lik određene forme se, dakle, traži i stvara u mašti, da bis e po tim
uzorcima prepoznao i u stvarnosti.
Ova kostantacija nam nagoveštva čovekovu potrebu da sebe favorizuje i
stavlja ispred svih drugih živih i neživih objekata. Ova biloška i fizička potreba
je po nekim shvatanjima i dovela do stvaranja medija. U vezi sa pojmom
medija, jeste i pojam medijacije. Reč medijacija potiče od latinskog glagola
mediare (biti u sredini, između), kojem odgovara pridev medius – onaj koji je u
središtu, tj posrednik. Dakle uzimajući u obzir čovekovu potrebu da bude u
centranu možemo i samog vezivanja pojma mediji za postavljanje nečega u
sredinu ili bolje rečeno slanja centralne poruke, možemo reći da čovek jeste
medijski fenomen ili čovek jeste medij.
Čovek i njegova priroda (http://nevena-fam.blogspot.com/2011/06/covek-i-ljudska-pitanja.html)
Bogdanović K., Lice i lik u vizuelnoj kultur, Zavod za udžbenike, Beograd, 2010.
5
1.1. MEDIJI U NAUČNOJ TEORIJI
Već je prethodnom delu napomenuti da mediji predstvljaju sredstvo
prenošenja poruku od pošiljioca ka primaocu. Iako pojam medijum nosi
različita značenja, on se najčešće povezuje sa medijima (media – oblik
množine), kao skraćenim oblikom pojma masovni mediji. Taj pridev referira na
veliki broj primalaca poruke, kakav je slučaj sa tv-om, internetom, radiom.
Masovne medije možemo posamatrati sa više aspekata. Sa jednog
stanovišta možemo reći da su masovni mediji način širenja demokratije ili
jednakosti, tj. dostupnosti informacija svima, sa druge strane vidimo (naročito
danas) da su mediji podređeni političkim strujama i da svaka nova vladavina
donosi novi medijski mrak. Međutim uzimajući u obzir Internet kao novi vid
masovnih medija koji imaneograničene mogućnosti prenosa podataka a time i
povezivanja različitih ljudi nezavisno od ideologije i veriispovesti , može se reći
da mediji danas imaju značajno veću slobodu nego preko nekoliko godina.
Mediji jesu prenosioci poruka, ali i učesnici u produkovanju njihovih
značenja. Snažan razvoj medija u XX i XXI veku ne treba pripisivati isključivo
razvoju elektronskih medija, već pre svega, širem razvoju društvenih i
humanističkih nauka, konkretnim društvenim okolnostima i čovekove svesti
uopšte.
Društveno-istorijske okolnosti s početka XX veka, kao i sve značajnija
uloga medija u tržišnoj ekonomiji, podstakle su istraživače medija da svoju
pažnju prevashodno usmere na premeravanje sadržaja i efekata uticaja masovnih
medija. Mediji su u tom periodu viđeni kao moćno sredstvo manipulacije, i
rezultati ovih istraživanja su često bila korišćena u privredi i politici.
Druga struja izučavanja masovnih medija vezana je za stavove evropskih
teoretičara, pre svega Frakfurtske škole (Theodor Adorno, Max Horkheimer,
F.R. Leavis...). Njihova istraživanja su bila naročito podstaknuta efektima
Čovek i njegova priroda (http://nevena-fam.blogspot.com/2011/06/covek-i-ljudska-pitanja.html)

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti