Avion je zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom
zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) krila.
Sadržaj [sakrij]
1 Povijesni razvoj
2 Općenito
2.1 Najbrže sredstvo za prijevoz
3 Tipovi aviona
3.1 Jedrilica
3.2 Propelerni avioni
3.2.1 Propelerni avioni s klipnim motorom
3.2.2 Turbo-prop avioni
3.3 Mlazni avioni
3.3.1 Podzvučni mlazni avioni
3.3.2 Nadzvučni mlazni avioni
4 Avioni s raketnim motorom
5 Dijelovi aviona
6 Izvori
Povijesni razvoj[uredi VE | uredi]
Le Bris sa svojim zrakoplovom
Clément Ader-ov Avion III
Želja čovjeka da uzleti kao ptica seže u daleku povijest. Svima je poznata grčka legenda o Ikaru i
Dedalu koji su uz pomoć voska slijepili ptičja pera na grane i pobjegli s otoka na kojem su bili
zatočeni. Leonardo da Vinci izradio je nacrte za avion u 15. stoljeću. Prvi poznati let izveli su Jean-
François Pilâtre de Rozier i Francois d'Arlandes s balonom, zrakoplovom lakšim od zraka. Najveći
izazov bio je i dalje konstruirati upravljiv zrakoplov.
Otac aerodinamike George Cayley, izgradio je početkom 1803. godine model aviona koji je mogao
letjeti. 1853. izgrađuje jedrilicu s kojom može letjeti više osoba. 1856. Francuz Jean-Marie Le Bris leti
u svojoj jedrilici koju je na plaži vukao konj a 28. kolovoza 1883. Amerikanac John J. Montgomery
uspijeva kontrolirati let svoje jedrilice. Ostali poznati pioniri zrakoplovstva koji su u to vrijeme izvodili
slične letove su: Otto Lilienthal, Percy Pilcher i Octave Chanute). Clément Ader izradio je prvi avion s
vlastitim pogonom i 09. listopada 1890. godine uspijeva preletjeti oko 50 metara. U kolovozu 1892.
zrakoplovom jednostavne konstrukcije Avion II Ader uspijeva preletjeti 200 m a u listopadu 1897. s
Avion III (motor pokretan pritiskom pare) prelijeće 300 m. Svi spomenuti letovi kao i let Nijemca Karl
Jatho-a 28.listopada 1903. godine u Hannoveru nedovoljno su dokumentirana.
Braća Wright izveli su prvi dokumentirani let 17. prosinca 1903. godine sa svojim avionom na vlastiti
pogon Flyer I.[1] Već 1905. Flyer III spreman je za potpuno kontroliran let.
U Prvom svjetskom ratu zrakoplovi su se počeli koristiti kao oružje. Najpoznatiji zrakoplovac s
najvećim brojem pobjeda u zračnim borbama bio je Manfred von Richthofen, Crveni barun. Između
dva rat nastavljen je brz razvoj zrakoplovstva. 1919. godine Alcock i Brown prelijeću Atlantski ocean,
a 1927. ga Charles Lindbergh prelijeće sam. 1927. uvodi se redovni let između Amerike i Kanade.
1930. počinje razvoj mlaznog motora koji se početkom Drugog svjetskog rata počinje ugrađivati na
avione.
Zrakoplovi su odigrali glavnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Prisutni su u svim značajnim bitkama
od kojih je možda najpoznatiji napad na Pearl Harbor, Dan D i Bitka za Britaniju.
U kolovozu 1947. Chuck Yeager, u probnom zrakoplovu Bell X-1 probija zvučni zid, iako su neki
britanski piloti tvrdili da su brzinu zvuka probili sa Spitfire-om prilikom obrušavanja.
Prvi mlazni zrakoplov u redovnoj liniji Havilland Comet predstavljen je 1952. godine. Jedan on
najpoznatijih putničkih mlaznih aviona Boeing 707 nakon 50 godina još je u upotrebi. Među
putničkim avionima koji lete dugi niz godina su i Boeing 727 i širokotrupni Boeing 747.
Općenito[uredi VE | uredi]
Moderni avioni mogu danas letjeti brzinama iznad 800 km/h (500 mph), ovisno o tipu uzlijeću s
malom brzinom od 130 km/h (80 mph) sve do 290 km/h (180 mph).
U avione spadaju:
