Javne finansije (prvi kolokvijum)
I POGLAVLJE
Opšte o javnim finansijama
1. Uloga javnih finansija
Javne finansije pored čisto fiskalne uloge (prikupljanje javnih prihoda za finansiranje javnih
rashoda) imaju i brojne nefiskalne funkcije:
-
alokativna
funkcija podrazumeva da se preko prikupljanja sredstava i obezbeđivanja
javnih dobara vrši usmeravanje ekonomskih aktivnosti iz privatnog u javni i ponovo u privatni
sektor;
-
distributivna
funkcija podrazumeva preraspodelu dohotka i imovine u skladu s
modelom pravične raspodele;
-
stabilizaciona
funkcija u smislu opšte stabilnosti privrede (rast zaposlenosti, stabilnost
cena, privredni rast, uravnotežen platni bilans i dr.).
2.Predmet i cilj proučavanja javih finansija
Javne finansije izučavaju finansijsku delatnost države i drugih javno pravnih tela i organa kojima
je na osnovu Ustava, zakona i drugih propisa poverena određena funkcija prikupljanja i trošenja
materijalnih sredstava radi ostvarivanja opšte korisnih ciljeva.
Javne finansije za predmet proučavanja imaju:
javne prihode i
javne rashode.
3. Primer obaveznog socijalnog osiguranja su:
-
penzijsko invalidsko osiguranje
-
zdravstveno osguranje
-
osiguranje za slučaj nesaposlenosti
4. Priroida i karakter javnih rashoda
Javni rashodi su sinonim za javne potrebe, odnosno javni rashodi su izdaci koje država čini u
javnom interesu radi zadovoljenja javnih potreba.
Osnovne karakteristike javnih rashoda:
-
javni rashodi služe za podmirenje (pokriće) javnih potreba;
-
u savremenim uslovima javni rashodi su, po pravilu, izraženi u novcu.
5. Javni rashodi se dele na:
-
tekući
–
rashodi za zaposlene
(najveći procenat), kupovina roba i usluga,
otplata kamata, subvencije; Socijalna pomoć i transferi od čega najveci procenat čine
penzije
,
zatim naknade za nesaposlene, ostali transferi domaćinstvima
-
kapitalni
dakle po značaju najveći javni rashodi su plate i penzije
6. Javni prihodi
Finansiranje javnih potreba podrazumeva obezbeđivanje sredstava (ostvarivanje prihoda) i
njihovo korišćenje za određene namene.
Javni prihodi čine dve grupe prihoda:
- fiskalni i
- nefiskalni
.
Javni prihodi mogu biti dvojakog karaktera:
-
prinudni karakter
– porezi, takse, doprinosi i naknade;
-
neprinudni karakter
– javni zajmovi, donacije, prihodi od privatizacije, prihodi od javnih
preduzeća, dopunski javni prihodi, dobrovoljni javni prihodi, koncesiona naknada i dr.
Javni prihodi po značaju su Porez na dodatu vrednost i doprinosi
Ugovorm iz Mastrihta
dozvoljen procenat javnog duga iznosi 60%
Ugovorm iz Mastrihta
dozvoljen deficit iznosi oko 3%
II POGLAVLJE
Fisklano opterećenje
1. Pojam fiskalnog opterećenja
Fiskalno opterećenje predstavlja učešće fiskalnih javnih prihoda u bruto
domaćem
proizvodu
(Gross Domestic Product, GDP).
Fiskalno opterećanje predstavlja odnos izmedju
konsolidovanih obaveznih fiskalnih davanj
a i
GDP,
2. Šta znači konsolidacija fiskalnih prihoda
Konsolidacijom se isključuju fiskalne obaveze koje jedan nivo vlasti plaća drugom nivou, kao i
transferi između različitih nivoa vlasti.
Konsolidacijom se sprečava višestruki obračun javnih prihoda i njihovo “veštačko naduvavanje”.
Izostanak konsolidacije je čest razlog zbog koga neki ekonomisti i novinari precenjuju fiskalno
opterećenje u Srbiji.
Najvažnije pozicije koje su konsoliduju
:
-
doprinosi za
socijalno osiguranje
koje država kao poslodavac plaća za zaposlene,
-
doprinosi koje fond PIO plaća
za zdravstveno osiguranje penzionera,
-
transferi budžeta Republike fondu PIO
, Vojvodini i lokalnim zajednicama.
3.Zašto raste fiskalno opterećenje
Sa povećanjem nivoa razvijenosti država preuzima nove funkcije:
•
obrazovanje i nauka,
•
socijalna zaštita (zdravstvo, penzije, nezaposlenost, siromašni),
•
izgradnja infrastrukture,
•
ekologija i dr.
III POGLAVLJE
Pristup javnim finansijama
1. Javni sektor
Usled neuspeha tržišta, država mora u određenim situacijama da reaguje kako bi se obezbedila
efikasna preraspodela sredstava:
-
uspostavljanje pravnog poretka kao osnove za formiranje tržišnih institucija i mehanizama
konkurencije;
-
obezbeđivanje javnih dobara;
-
rešavanje problema eksternalija;
-
raspodela dohotka u skladu sa principima društvene pravičnosti;
-
obezbeđenje stabilnosti u ekonomskim kretanjima (visoka zaposlenost, niska inflacija,
stabilne stope ekonomskog rasta i dr.)

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti