Obrazovno-logistički sistem
1 |
P a g e
Sadržaj
Uvod..................................................................................................... 2
Obrazovno-logistički sistem................................................................. 3
Konvencionalni sistem odgoja i obrazovanja....................................... 3
Sistem odgoja i obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji................. 7
Sistem predškolskog odgoja i obrazovanja.......................................... 8
Sistem obaveznog obrazovanja ili sistem predtercijarnog
obrazovanja.......................................................................................... 9
Sistem obrazovanja učitelja i srednješkolskih nastavnika.................. 10
Sistem visokog obrazovanja............................................................... 10
Sistem obrazovanja odraslih............................................................... 10
Savremeni sistem naučne djelatnosti i visokog obrazovanja............. 11
(Pod)sistem stručnog studija.............................................................. 11
(Pod)sistem univerzitetskog studija................................................... 12
Pojam i obilježja obrazovne logistike................................................ 14
Pojam i struktura obrazovno logističkog sistema............................... 14
Misija obrazovne logistike i obrazovno logističkog sistema............. 15
Zaključak............................................................................................ 16
2 |
P a g e
Uvod
Obrazovnologistički sistemi su najvažnija sastavnica svih logistika i svih specijalističkih
logistika jer su obrazovani ljudi kao osposobljeni intelektualci elemenat proizvodnje svih
vrsta logističkih proizvoda. Zbog važnosti obrazovne logistike i obrazovnologističkih sistema
njoj se pridaje veliki značaj i ona se kao posebna vrsta logističke grane zasebno izučava i
unapređuje. Sistem odgoja i obrazovanja presudan je u stvaranju jedne stabilne i odgovorne
ličnosti koja će kroz svoj život unapređivati razvoj čovjeka na svim mogućim granama i tako
oplemenjivati njegov život. Zbog toga odgoj i obrazovanje čovjeka počinju još od ranog doba
njegovog života krozn predškolski odgoj, nastavlja se kroz osnovno i srednje obrazovanje i
završava sa visokim obrazovanjem kada čovjek stiče svoje najvažnije usmjerenje koje će
odrediti ostatak njegovog života. Obrazovna logistika se pored ove vrste obrazovanja odnosi i
na učenje i obrazovanje cijelog života. Ona je u uskoj vezi sa odgojnom logistikom i jedna je
od najvažnijih logistika i svim vrstama logističkih industrija. Pošto je obrazovna logistika
sistem doživotnog učenja i obrazovanja, njen životni vijek se može poistovjetiti sa životnim
vijekom čovjeka odnosno životnim vijekom civilizovanih ljudi. Stoga i ne čudi želja ljudi za
osavremenjavanje i poboljšavanje ove vste logističkog sistema u svakom pogledu. Ovaj
sistem je neophodan zbog edukacijskih procesa koji započinju ili nastavljaju započeto
obrazovanje, koje poboljšava stručne i tehničke kvalifikacije čovjeka, dovodi do promjene
njegovih stavova ili ponašanja te dovodi do njegovog potpunog ličnog razvoja u privrednom,
socijalnom i kulturnom životu.

4 |
P a g e
Slika 1: Struktura važećeg sistema odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj (2003.)
3)
Srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini je kao i u slučaju osnovnog obrazovanja
besplatno. Međutim, iako postoje inicijative da ovaj nivo obrazovanja postane obavezan to je
. Srednje škole se dijele na opće i tehničke srednje škole i
traju 3 ili 4 školske godine
.
Namjena programa srednjeg obrazovanja može se općenito klasikovati u tri skupine:
-Prva skupina uključuje programe kojima je temeljna svrha osposobljavanje za daljnji
studij, odnosno više i visoko obrazovanje. Ti se programi ostvaruju u Gimnazijama.
- Druga skupina ima dvojnu namjenu: prvu, da osposobljava učenike za daljnji studij,
obično na nekim određenim visokim učilištima i drugu, da osposobljava učenike za tržište
rada.
- Treća skupina ima svrhu osposobljavanja mladeži za tržište rada i ne omogućuje izravni
nastavak školovanja na višoj razini.
To zapravo znači da sistem srednjeg obrazovanja čini tri skupine škola: gimnazija,
strukovna škola i umjetnička škola. U svim skupinama škola posebno daroviti i talentovani
učenici mogu u skraćenom vremenu napredovati, primjerice mogu u jednoj akademskoj
godini završiti dva razreda. Srednje obrazovanje traje od jedne do pet godina i nije obavezno.
Program srednje obrazovanja odobrava Ministarstvo prosvjete i sporta, uz saglasnost drugih
mjerodavnih ministarstava.
5 |
P a g e
4) Sistem obrazovanja nakon srednjeg obrazovanja koje nije ni više ni visoko obrazovanje.
Programi se toga sistema nastavljaju na srednje obrazovanje, a svrha im je usavršavanje i
osposobljavanje za zanimanje ili za nastavak školovanja na višem i visokom obrazovanju.
Obuhvata populaciju koja je završila neki program srednjeg obrazovanja, dakle starije od 17
ili 18 godina. To su, skladno tome , programi za odrasle.
5) Sistem obrazovanja učitelja i srednjoškolskih nastavnika. Ovaj sistem ima dva
podsustava.
- Podsistem učitelja i stručnih saradnika u osnovnim školama. Zakonom o osnovnom
školstvu i pozakonskim aktima utvrđena su sva pravila o stručnoj spremi, o utvrđivanju
zvanja, o polaganju stručnih ispita učitelja i stručnih saradnika koji sudjeluju u razrednoj i
predmetnoj nastavi osnovnih škola.
- Podsistem nastavnika u srednjoj školama. Zakonom o srednjom školstvu i
podzakonskim aktima utvđena su pravila o stručnoj spremi, o postupku, načinu i uvjetima
ocjenjivanja i napredovanja nastavnika, odnosno profesora, odgojitelja, stručnih saradnika,
stručnih učitelja u srednjih školama i učeničkim domovima koji su angažovani u nastavi
srednjega školstva.
6)
Sistema visokog obrazovanja u BiH se zasniva na principima
.
Prema ovom principu visoko obrazovanje je organizovano po sistemu prenosivih bodova
(ECTS) i ima tri nivoa. Većina visokoškolskih ustanova usvojila je princip školovanja koji se
sastoji od tri ciklusa u trajanju od 4+1+3 akademske godine dok je u manjem broju zastupljen
sistem 3+2+3. Prvi cuklus u trajanju od 4 (odnosno 3) akademske godine naziva se
studij i nosi ukupno 180-240 ECTS bodova a studentima se
dodjeljuje titulu bachelor sa dodatkom oblasti koja je završena.. Drugi ciklus je postdiplomski
studij, koji traje 1 (odnosno 2) godine i nosi 60 ili 120 ECTS bodova i titulu magistra
umjetnosti ili nauka. Treći, zadni cuklus visokog obrazovanja je ustvari doktorski srudij koji
je nastavak magistarskog studija i traje 3 godine a nakon završetka ovog studija dodjeljuje se
titula doktora umjetnosti ili nauke. Univerzitet može, osim ovih zvanja, ponuditi i
specijalističke kstudije u trajanju od jedne ili dvije godine, kojim se može steći zvanje
specijalista određene oblasti kao što je specijalista određene oblasti medicine
.
Taj sistem ima svoja tri podsistema:
- Podsistema stručnog studija. Stručni studij traju od dvoje do četiri godine. Osobe koje
završe srednje studije osposobljene su za obavljanje operativnih i relativno složenih poslova i
zadataka različitih struka. One mogu, ako ispunjavaju određene uslove, nastaviti obrazovanje
na sveučilišnom studiju.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti