Seminarski rad                                                                                                           Tokijska berza

1

 

Seminarski rad 

 TOKIJSKA BERZA

               

Mentor: Miodrag Paspalj                                                          Student: Belić Ana 

  

  

Čačak ,2016

Seminarski rad                                                                                                           Tokijska berza

2

1. POJAM BERZE

Berza prestavlja institucionalizovano razmensko mesto na kojem pojedini članovi obavljaju robnu 
razmenu ili transakcije hartija od vrednosti, a u cilju sticanja dobiti, i mesto gde se na osnovu 
njihove ponude i tražnje vrši vrednovanje hartija od vrednosti.
Drugim   rečima,   berza   predstavlja   prostor   na   kome   se   trguje   dugoročnim   finansijskim 
instrumentima. 
Poreklo reči BERZA objašnjava se u 2 varijante:

1.

Reč BERZA potiče od latinske reči BURSA – kesa. Prvobitne berze bile su tržiste 

novca, mesto gde se menjao domaći novac za novac drugih zemalja.

2.

Reč berza potiče od sastanka trgovaca iz ratnih krajeva koji su se u 14. veku 

sastajali u Belgiji (Brižu), u to vreme veoma poznate porodice Van der Beurse u čijoj je zgradi 
obavljana trgovina hartijama od vrednosti. 

Danas su berze visoko organizovane institucije, sa specifičnim oblikom inkorporacije, odnosno 
one su neprofitne institucije, u vlasništvu države, ili učesnika u trgovini. One su ustanove sa 
javnim ovlašćenjima, odnosno mogu donositi obavezujuća pravila trgovine za učesnike i vršiti 
kontrolu njihovog ispunjavanja. U tu svrhu, berze donose posebna pravila. 

U istorijskom razvoju berze razlikujemo 3 perioda:
       Prvi period počinje od 12. veka – to su redovna sastajališta trgovaca i menjača zlatnog i 
srebrnog novca. Tu su se trgovci obaveštavali o cenama kolonijalne robe i mogućnostima njene 
nabavke. Ovakva sastajališta su se održavala u Đenovi, Veneciji, Firenci, Parizu...
    Drugi period pocinje od 17. veka – to su tzv. berze efekta na kojima se kupuju i prodaju hartije 
od vrednosti (obligacije, akcije...). U to vreme se povećava broj kapitalističkih preduzeća u vidu 
akcionarskih društava što je izazvalo organizovanje stalnih tržišnih mesta za trgovinu i ovom 
vrstom nerealne robe.
    Treći period počinje od polovine 19. veka - kada se, zahvaljujući masovnoj proizvodnji, veliki 
broj sirovina i proizvoda prodaje bez njihovog pristupa i to samo na osnovu standardne oznake 
kvaliteta.

background image

Želiš da pročitaš svih 8 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti