FRIKCIONA NEZAPOSLENOST
Jedna od najočiglednijih determinanti životnog standarda neke zemlje jeste
visina nezaposlenosti koja je u njoj uobičajena. Ona ujedno predstavlja i jedan od
najvećih ekonomskih problema savremenog svijeta.
Mjerenje nezaposlenosti je zadatak Zavoda za statistiku rada koji objavljuje
podatke o nezaposlenosti i ostalim aspektima tržišta rada( vrste radnih mjesta,
dužina prosječne radne nedelje, trajanje nezaposlenosti),a koje dobijaju na
osnovu Ankete o radnoj snazi. Anketa o radnoj snazi je istraživanje kojim se
najpotpunije sagledavaju karakteristike radne snage. Prilikom definisanja
osnovnih kontigenata radne snage koriste se međunarodne preporuke i
definicije, tako da informacije iz ove ankete predstavljaju najvažniji izvor
podataka iz oblasti statistike rada koji su sadržinski i metodološki uporedivi sa
istovrsnim podacima drugih zemalja. Okvir za izbor uzorka zasniva se na popisu
stanovništva, domaćinstava i stanova. Tokom ankete prikupljaju se podaci o
demografskim obilježjima za sva lica, a za lica stara 15 i više godina i podaci o
njihovoj radnoj aktivnosti i to u posmatranoj sedmici, a ne prema formalnom
statusu anketiranih lica. Lice se smatra zaposlenim ukoliko je provelo jedan dio
prethodne nedelje radeći na plaćenom radnom mjestu. Lice se smatra
nezaposlenim ukoliko je privremeno otpušteno ili je u potrazi za poslom, dok lica
koja se ne uklapaju ni u jednu od prethodne dvije kategorije npr. redovni student,
domaćica, penzioner... ne pripadaju radnoj snazi. Zavod za statistiku rada
definiše radnu snagu kao zbir zaposlenih i nezaposlenih, a stopu nezapolsenosti
kao procenat radne snage koji je nezaposlen. Stope nezaposlenosti računaju se
za cjelokupno odraslo stanovništvo i za uže definisane grupe. Ovi podaci o tržištu
rada omogućavaju ekonomistima i kreatorima politike da prate promene u
ekonomiji tokom vremena. Zastupnici savremene makroekonomske teorije,
proučavajući nezaposlenost, definisali su njene osnovne oblike kao:
frikcionu nezaposlenost
strukturnu nezaposlenost
cikličnu nezaposlenost
Frikciona nezaposlenost
korespondira sa nepopunjenim radnim mjestima u
istim zanimanjima i istim mjestima. Potiče iz stalnog kretanja ljudi između
zaposlenja i ulaska i izlaska iz kontigenata radne snage, budući da informacija o
slobodnim radnim mjestima nije savršena i s obzirom da je potrebno vrijeme da
nezaposleni radnici i poslodavci nalaze jedni druge. Njene osnovne karakteristike
jesu da pogađa relativno veliki broj ljudi svih demografskih grupa, industrija i svih
područja jedne zemlje; teži da bude kratkog trajanja; izvjestan obim frikcione
nezaposlenosti je neizbježan.
2
Strukturna nezaposlenost
označava raskorak između ponude i potražnje za
radnicima. Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom raste,
dok se potražnja za nekom drugom vrstom smanjuju, a ponuda se ne
prilagođava brzo.
Ciklična nezaposlenost
postoji kad je ukupna potražnja za radom niska. Kako
ukupna potrođnja pada, nezaposlenost raste praktično svuda.
Jedna od osnovnih karakteristika stope nezaposlenosti, čije je izračunavanje-kao
što je već navedeno-zadatak Zavoda za statistiku rada, jeste da ona nikad ne
opada na nulu, već fluktuira oko prirodne stope nezaposlenosti (koja predstavlja
stepen nezaposlenosti koji je uobičajen u jednoj privredi i predstavlja važan
pokazatelj ekonomske aktivnosti u jednoj zemlji). Određena visina
nezaposlenosti je neizbježna jer ljudi prave promene u karijeri, utvrđujući svoje
alternative i mijenjajući svoj radni status, a preduzeća mijenjaju proizvodnju da bi
dostigla nove ciljeve i upostila novu tehnologiju. Po mnogim ekonomistima
izvjestan nivo nezaposlenosti između 4-6 %, neophodan je preduslov razvoja i
promjena kod ljudi i u društvu.Postoje četiri načina da se objasni dugoročna
nezaposlenost. Prvo objašnjenje glasi da je radnicima potrebno vrijeme da nađu
posao koji im najviše odgovara. Nezaposlenost koja proističe iz procesa
pronalaženja odgovarajućeg posla za odgovarajućeg radnika (frikciona
nezaposlenost) često se smatra objašnjenjem relativno kratkih perioda
nezaposlenosti. Sledeća tri objašnjenja ukazuju na to da broj raspoloživih radnih
mjesta na pojedinim tržistima rada može da bude neophodna da bi se objezbedio
posao svima koji ga žele. To se dešava kada je ponuđena količina rada veća od
tražene (strukturna nezaposlenost) i često se smatra objašnjenjem dugih
razdoblja nezaposlenosti. Nastaje kada se zarade, iz nekog razloga odrede
iznad ravnozežnog nivoa, a najčešći su: zakoni o minimalnoj nadnici, sindikati i
efikasne nadnice.
Jedan od osnovnih razloga zbog koga u privredi uvijek postoji određeni stepen
nezaposlenosti jeste traženje posla. Mnogi radnici zbog finansijskih ili ličnih
razloga napuštaju jedan i traže drugi posao. U tom procesu premještanja sa
jednog na drugi posao, ta osoba će izgubiti nekoliko dana ili čak nedelja rada, ali
bez nekih ozbiljnih ličnih ili društvenih posledica. Naprotiv, oni koji provedu više
vremena u traganju za poslom mogu naći bolji posao. Period potrage za poslom
pruža mogućnost otkrivanja koji se sve poslovi nude, koje se sposobnosti
zahtevaju i kako su plaćeni. Prema tome, osobe koje provedu dobar dio vremena
u potrazi za poslom, učestvuju na berzi rada i mogu imati obostranu korist kao
pojedinačni učesnici i za povećanje ekonomskog rasta privrede. Kao što je već
napomenuto, nezaposlenost koja obuhvata učesnike u ovakvom načinu potrage
za poslom, naziva se frikciona nezaposlenost i njen izvjestan obim u privredi
svake zemlje je neizbježan.
3
