Judaizam: istorijski i sociološki aspekt
Tehnološko-metalurški fakultet
Univerzitet u Beogradu
Katedra za tekstilno inženjerstvo
Predmet: Sociologija
SEMINARSKI RAD
“Judaizam”
Mentor:
doc. dr Darko Radosavljević
Student: Aleksandar Kovačevič
Indeks br. 189/16
Judaizam
Prva organizovana monoteistička religija koju je prema predanju utemeljio
Avram, a podrazumeva veru u jednog Boga koji nema telesnog oblika i koji je kao
numinozna sila oblikovao i stvorio sav poznati svet, nazvana je Judaizam. Naziv religije
sinoniman je imenu naroda u okviru koga je i ponikao. Kao sve velike svetske religije i
jevrejska svoj verski narativ započinje nastankom sveta. Kao njegov kreator
Ex nihilo
javlja se Bog koji za sedam dana stvara sav poznati svet. Biblijska istorija započinje
činom stvaranja sveta prateći istoriju bogopoznanja jednog izabranog naroda -
Jevrejskog. Prvi i najvažniji deo istorije čovečanstva, koji je istovremeno i istorija naroda
koji je prihvatio ideju verovanja u jednog Boga i u skladu sa tim oblikovao svoju versku i
ritualnu praksu ali i svoje plemesko i društveno uređenje, zapisan je u korpusu koji se
naziva Petoknjižje ili na hebrejskom Tora.
Pet knjiga Mojsijevih ujedno su početak onoga što se u hrišćanskoj tradijiciji
naziva Stari zavet. Prva knjiga Mojsijeva nazvana
Berešit
(u početku) na Zapadu je
nazvana
Genesis
i njoj je opisano stvaranje sveta. Kao jedna od najvažnijih praksi koja se
razvila iz ovog predanja u okvirima Judaizma je praznovanje dana odmora ili sedmog
dana stvaranja sveta koje se naziva Šabat.
Druga knjiga naziva se
Šemot
(imena) odgovara knjizi izlaska ili
Exodus
-u. U ovoj
knjizi opisan je proces formiranja Izraelaca u jedinstven narod. Prvi deo knjige govori o
njihovom oslobođenju iz Egipatskog ropstva i izlasku iz faraonskog Egipta. Drugi deo
razmatra sklapanje Saveza na brdu Sinaj i primanje zakona. Tom prilikom Mojsije je od
Boga primio tablice zaveta na kojima je bilo zapisano deset zapovesti koje su ujedno i
jedan od najstarijih vidova pisanog propisa koje uređuju međuljudske odnose na
principima lične etike. Pored dobro poznate zapovesti koja brani veru u drugog Boga kao i
klanjanje idolima, nalaže se strogo poštovanje roditelja, a zabranjeni su ubistvo, krađa,
lažno svedočenje, preljuba, zavist itd. Savremena psihološka nauka pored etičkih
vrednosnih normi koje su ovim zakonima propisane vidi u njima i sva ona mesta koja za
ljudsku savest stvaraju nepremostivu prepreku. Iz toga proizilazi da je Bog ljudima
zabranio sve ono sa čim ljudska psiha ne može izaći na kraj. Takođe u drugoj knjizi

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti