SIbling podsistem i relacije
Univerzitet u Novom Sadu
Filozofski fakultet
Odsek za pedagogiju
- SIBLING SUBSISTEM I RELACIJE -
ZAVRŠNI RAD
Mentor: Student:
Prof. dr Slađana Zuković Nina Nedović 41/12
- Novi Sad, 2018. -
2
SADRŽAJ
:
Uvodni deo
.....................................................................................................................................3
Centralni deo:
1.
Sibling relacije kao podsistem.............................................................................................5
1.1
Emocionalne veze i odnosi u sibling subsistemu.....................................................
5
1.2
Dinamika u porodičnom sistemu i međusobne interakcije.....................................
7
1.3
Intervencije i mogući propusti u sibling podsistemu.............................................
10
2.
Individualnost u odnosu na kolektivnost u sibling subsistemu.........................................14
2.1
Lična i zajednička interesovanja............................................................................
14
2.2
Lično i zajedničko vreme.......................................................................................
15
2.3
Lična i deljena iskustva..........................................................................................
15
3.
Uticaj sibling relacija na razvoj dece.................................................................................17
3.1
Kvalitet sibling relacija:.........................................................................................
17
a)
pozitivan kvalitet
.....................................................................................................17
b)
negativan kvalitet
....................................................................................................18
c)
ambivalentan kvalitet uticaja
...................................................................................19
3.2
Uticaj sibling relacija na:.......................................................................................
20
a)
moralni aspekt
........................................................................................................20
b)
kognitivni aspekt
.....................................................................................................20
c)
emocionalni aspekt
..................................................................................................21
d)
socijalni aspekt ličnosti pojedinca
.............................................................................23
4.
Specifičnosti u sibling podsistemu....................................................................................25
4.1
Razlika u godinama...............................................................................................
25
4.2
Raspored rođenja..................................................................................................
26
Zaključni deo
................................................................................................................................31
Literatura
......................................................................................................................................32

4
Ovaj rad je posvećen upravo nepravedno zanemarenoj grani porodičnog sistema, tj.
sibling podsistemu
kao fenomena i njegovim relacijama u čijim okvirima će se detaljno osvrnuti i
na njihov značaj, uticaj, dinamiku, kvalitet i međusobne interakcije. Pored toga, rad će se baviti i
konceptom individualizma u sibling podsistemu kao grupe njegovih članova i uticajima na
aspekte razvoja pojedinca u sibling subsistemu. Cilj ovog rada jeste konačno otvaranje ove teme
kao apela na stručnjake i vaspitače iz oblasti pedagogije, psihologije i sociologije da se posvete
istraživanju ove oblasti i stvaranje osnove za dalja pedagoška istraživanja u oblasti sibling
subsistema i relacija.
5
CENTRALNI DEO
1.
SIBLING RELACIJE KAO PODSISTEM
Većina dece širom sveta imaju najmanje jednog brata ili sestru. Obično veze između
njih traju duže od bilo kog drugog socijalnog odnosa i one predstavljaju sastavni deo
porodičnog života. Ipak, u poređenju sa mnoštvom istraživanja odnosa roditelj-dete,
relativno malo pažnje je posvećeno ispitivanju sibling uloga i njihovog uticaja na međusobni
razvoj. U poslednjih nekoliko decenija, studije su se fokusirale na sibling odnose u ranom
detinjstvu, a usledila je promena fokusa istraživanja sa ispitivanja uloge strukturalnih
varijabli (npr.: uzrast, raspored rođenja) na ispitivanje dejstva i procesa većeg broja varijabli
(npr.: razumevanje društvenih i međusobnih odnosa, itd.), što se ispostavilo kao učinkovit
metodološki pravac. Sibling subsistem se posmatra kao sastavni deo porodičnog subsistema
i kao važan kontekst za učenje i razvoj, ali postoji niz metodoloških i konceptualnih izazova
pri proučavanju sibling relacija.
1.1
Emocionalne veze i odnosi u sibling subsistemu:
Odnosi s braćom/sestrama mogu biti jedan od najpotrebnijih i najtrajnijih odnosa
pojedinca. Taj specifičan odnos s jedne strane može biti izvor podrške, solidarnosti, druženja, a
sa druge strane, takođe može pružiti osnovu za konkurenciju, konflikte i ambivalentan odnos.
Dunn (2002.) naglašava tri važna aspekta sibling odnosa: dubina i demonstracija, kako
pozitivnih tako i štetnih emocija tokom detinjstva i adolescencije; bliskost u sibling podsistemu,
koja je često izvor konflikta ili podrške; i na kraju, varijacije odnosa zasnovanih na individualnim
razlikama braće i sestara od kojih jedni pokazuju pozitivna osećanja i naklonost, dok drugi
pokazuju neprijateljstvo i/ili agresiju ili ostaju ambivalentni.
Tokom svog života, većina braće i sestara često provode vreme zajedno nego sa bilo kim
drugim. U detinjstvu, braća i sestre predstavljaju fundamentalni deo socijalnog života
pojedinca. Emocionalne veze između braće i sestara su intenzivno pozitivno ili intenzivno

7
Deca imaju mnogo mogućnosti da razviju sposobnosti za razumevanje društvenih i
porodičnih odnosa koji mogu biti bliski a ponekad i neprijatni i agresivni. Dakle, ima puno prilika
za braću i sestru da iskoriste svoje kognitivne veštine kako bi predstavili drugima njihovu tačku
gledišta, posmatrali ili imitirali delovanja njihovih braća i sestara. Pozitivne koristi uspostavljanja
toplih i pozitivnih sibling odnosa može trajati doživotno, dok neprijatni, rani odnosi mogu biti
povezani sa lošim razvojnim ishodima. Zato je često zadatak mlađe braće i sestara da pronađu
balans između pozitivnih i negativnih aspekata interakcije sa starijima te pokušaju zajednički da
reše međusobne probleme.
1.2
Dinamika u porodičnom sistemu i međusobne interakcije:
Kad je reč o razmatranju višestrukih odnosa unutar sistema porodice, primenjuje se
sistemski pristup
. Takav pristup naglašava činjenicu da je porodica mnogo više od pojedinačnih
subsistema koji je čine. Iako se ti dijadični odnosi mogu smatrati zasebnim entitetima, oni ipak
mogu uticati jedni na druge. Specifično su se ovom problematikom bavila istraživanja
inspirisana
’’spillover teorijama’’
1
koje ističu prenos ponašanja i/ili emocionalnog kvaliteta iz
jednog subsistema u drugi, konkretno iz roditeljskog subsistema u roditelj-dete subsistem.
Od posebnog značaja za prenos željenih ponašanja i/ili emocionalnih kvaliteta, od
podsistema roditelja ka sibling podsistemu, je da ponašanje roditelja može oblikovati njihova
interakcija sa decom.
Kroz ekspresiju rivalstava i konflikata u sibling subsistemu, deca reaguju i
osećaju zanemarivanje njihovih potreba za naklonost roditelja, stoga kažnjavanje dece zbog
ispada ljubomore samo naglašava i jača njihovo nezadovoljstvo. Iz tog razloga se savetuje da
roditelji tretiraju svako dete kao individualca i izbegavaju upoređivanje sa braćom i sestrama jer
na taj način mogu redukovati rivalstvo u sibling odnosima. Takva delovanja roditelja podstiču
1
‘’
,,Teorija prelivanja’’ postulira uslove pod kojima je ‘’prelivanje’’ između radnog mikrosistema i porodičnog
mikrosistema, pozitivno ili negativno. Istraživanja potvrđuju da ako su interakcije između radnog i porodičnog
društva rigidno struktuirane u vremenu i prostoru, onda je prelivanje u smislu vremena, energije i ponašanja
uglavnom negativno. Istraživanje takođe podržava ideju da fleksibilnost rada, koji omogućava pojedincima da
integrišu i preklapaju radne i porodične obaveze u vremenu i prostoru, dovodi do pozitivnog prelivanja i doprinosi
postizanju zdravog rada i porodične ravnoteže’’ (
Hill, E.J., Ferris, M., & Martinson, V., ‘‘Časopis o Stručnom
Ponašanju
’’,
2003., str. 222.).
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti