Arhitektura PC
SKRIPTA IZ PREDMETA
"ARHITEKTURA PC RAČUNARA"
Beograd
Izradio:
09.08.2007.god
kap. Miroslav Lazić, dipl. inž.
Pojam računara............................................................................................................................. 2
Generacije računara...................................................................................................................... 2
Fon-Nojman-ov model računara...................................................................................................2
Binarni brojevni sistem.................................................................................................................2
Informacija i podatak....................................................................................................................2
ASCII kod.....................................................................................................................................2
2

4
ARHITEKTURA PC RAČUNARA
I PRINCIP RADA PC RAČUNARA (4)
Tema 1: Princip rada PC računara (4)
Pojam računara
Računar je mašina koja je sposobna da, u veoma kratkom vremenu obradi, veliki broj operacija
onoliko puta koliko to zahteva korisnik. Ukoliko su ulazni parametri isti i ukoliko nije došlo do
promene stanja okoline, rezultat će biti isti.
Šta je PC?
Naravno, većina ljudi odmah odgovori da PC označava
personalni računar
, što je tačno. Zatim
obično definišu personalni računar kao mali računarski sistem kupljen za ličnu upotrebu. Na
nesreću, ta definicija nije ni približno dovoljna za naše potrebe. PC jeste personalni računar, ali nisu
svi personalni računari PC-ji. Sistem Apple Macintosh je, nema sumnje, personalni računar, ali niko
ne bi Mac nazvao PC-jem, ponajmanje sami korisnici Macova!
Nazvati neki uređaj PC-jem podrazumeva da je on nešto mnogo specifičnije od personalnog
računara. Na primer, podrazumeva se porodična veza sa prvim IBM PC-jem iz 1981. U stvari, može
se reći da je IBM
izumeo
PC, a to znači da je u IBM-u konstruisan i stvoren prvi takav uređaj, te da
je IBM prvi definisao i postavio sve standarde koji su načinili PC osobenim u odnosu na ostale
personalne računare. Obratite pažnju – a to je i istorijska činjenica – da IBM
nije
izumeo personalni
računar. (Većina ljudi priznaje da personalni računar vodi poreklo od MITSovog Altaira, koji se
pojavio 1975.). IBM nije izmislio personalni računar, ali je izmislio PC. Neki bi otišli dalje i
definisali PC kao - svaki ,,IBM kompatibilan” personalni računar. Činjenica je da smo pre mnogo
godina PC-jem obično nazivali IBM kompatibilne računare ili IBM klonove, prisećajući se tako
korena PC-ja. Danas je činjenica da IBM, mada je konstruisao i stvorio prvi PC 1981, a potom dugi
niz godina kontrolisao razvoj standarda za PC-je, više nema kontrolu nad njima, tj. IBM danas ne
diktira šta to čini PC. IBM je izgubio kontrolu nad PC standardima 1987. godine, kada je uveo
liniju sistema PS/2. Do tada su drugi proizvođači PC-ja bukvalno kopirali IBM-ove sisteme sve do
čipova, konektora i čak oblika (oblika i veličine) ploča, kućišta i jedinica za napajanje; posle 1987,
IBM je napustio mnoge standarde koje je sam postavio. Zbog toga se treba uzdržavati od upotrebe
termina ,,IBM kompatibilan” kada se govori o PC-ju. Ako PC nije više IBM kompatibilan, onda šta
je? Pravo pitanje izgleda da bi bilo: ,,Ko danas upravlja PC standardima?” Pitanje je najbolje
podeliti u dva dela. Prvo - ko ima kontrolu nad softverom za PC, i drugo - ko ima kontrolu nad
hardverom za PC?
Većina ljudi ne okleva ni sekundu kada se postavi ovo pitanje; odmah odgovore ,,Microsoft!”.
Danas nesumnjivo Microsoft upravlja operativnim sistemima koji se koriste na PC-ju. Oni su prešli
sa originalnog MS-DOS-a na Windows 95/98, Windows NT, Windows 2000, Windows XP i
Windows Vistu.
Microsoft je efikasno koristio svoju kontrolu nad operativnim sistemima kao polugu za upravljanje i
drugim vrstama softvera za PC, npr. uslužnim programima i aplikacijama. Mnogi uslužni programi
koje su prvobitno nudile nezavisne kompanije (recimo, programi za keširanje diska, kompresiju
diska, defragmentaciju, obnavljanje strukture datoteka, pa čak i kalkulatori i beležnice) sada su
integrisani u Windows.
Integrisane su čak i aplikacije kao što su Web pretraživači– na veliku žalost proizvođača
konkurentskih verzija. Microsoft je takođe iskoristio svoju kontrolu nad operativnim sistemima da u
njih integriše softver za umrežavanje i programske pakete, mnogo uspešnije od konkurencije.
5

Hronologija
Sledi kratko putovanje kroz istoriju razvoja računara. Hronologija nije celovita, već se
osvrćemo samo na najznačajnije događaje koji su taj razvoj obeležili.
− 1617. John Napier je napravio „Napier’s Bones”, štap od drveta ili slonove kosti koji se koristio
za računanje.
− 1642. Blaise Pascal je predstavio Pascalovu digitalnu mašinu za sabiranje.
− 1822. Charles Babbage je smislio diferencijalnu mašinu, a kasnije i analitičku mašinu, mašinu
za računanje opšte namene.
− 1906. Lee DeForest je patentirao vakuumsku cev triodu, koja se koristila kao elektronski
prekidač kod prvih elektronskih računara.
− 1945. John Von Neumann je napisao „First Draft of a Report on the EDVAC” („Prvi nacrt
izveštaja o EDVAC-u”), u kojem je skicirao arhitekturu savremenog računara sa čuvanjem
programa.
− 1946. Predstavljen je ENIAC, elektronska mašina za računanje, koju su napravili John Mauchly
i J. Presper Eckert.
− 1947. 23. decembra, William Shockley, Walter Brattain i John Bardeen su uspešno ispitali
tranzistor sa tačkastim kontaktima, izazivajući revoluciju u oblasti poluprovodnika.
− 1949. Maurice Wilkes je sklopio EDSAC, prvi proizvedeni računar sa čuvanjem programa, na
univerzitetu Cambridge.
− 1950. Društvo za inženjerska istraživanja Minneapolisa (Engineering Research Associates of
Minneapolis) je napravilo ERA 1101, jedan od prvih komercijalno proizvedenih računara.
− 1952. Američkom uredu za popis (U.S. Census Bureau) isporučen je UNIVAC I, prvi
komercijalni računar koji je privukao veliku javnu pažnju.
− 1953. IBM je isporučio svoj prvi elektronski računar, 701.
− 1954. Gordon Teal iz Texas Instruments, Inc., usavršio je tranzistor na principu spoja na bazi
silicijuma i njegova cena je pala do nivoa od $ 2,50.
− 1954. Kalkulator IBM 650 sa magnetnim valjkom postao je prvi računar koji se masovno
proizvodio i čija je prodaja dostigla 450 komada u jednoj godini.
− 1955. Bell Laboratories je najavila prvi potpuno tranzistorizovani računar, TRADIC.
− 1956. Istraživači sa MIT-a grade TX-0, prvi opštenamenski, programabilni računar sa
tranzistorima.
− 1956. Doba čuvanja podataka na magnetnim diskovima svanulo je kada je IBM isporučio
računar 305 RAMAC firmi Zellerbach Paper iz San Franciska.
− 1958. Jack Kilby je u Texas Instrumentsu konstruisao prvo integrisano kolo da bi dokazao da se
otpornici i kondenzatori mogu nalaziti na istom komadu poluprovodničkog materijala.
− 1959. Veliki IBM-ovi centralni računari serije 7000 bili su prvi tranzistorizovani računari ove
kompanije.
− 1959. Robert Noyce je praktično integrisao kolo, zamišljeno u Fairchild Camera and
Instruments, Corp., primenjujući štampanje provodnih kanala neposredno na silicijumskoj
površini.
− 1960. U Bell Laboratorijama konstruisan je Dataphone, prvi komercijalni modem, specijalno za
pretvaranje digitalnih podataka iz računara u analogne signale za prenos kroz mreže na velike
daljine.
− 1960. Prethodnik DEC-ovog miniračunara PDP-1 prodat je za $ 120.000.
− 1961. Prema časopisu Datamation, IBM je u toj godini imao učešće na računarskom tržištu od
81,2%, a to je godina u kojoj je predstavio seriju 1400.
− 1964. Seymour Cray je konstruisao CDC-ov super-računar 6600, koji je obavljao do tri miliona
instrukcija u sekundi – to je bilo tri puta brže od najbližeg suparnika, Stretcha iz IBM-a.
− 1964. IBM je najavio System/360, porodicu od šest međusobno kompatibilnih računara i 40
periferijskih uređaja koji su mogli zajedno da rade.
− 1964. Obrada transakcija preko mreže prvi put je sprovedena u IBM-ovom sistemu za
rezervisanje SABRE, izvedenom za American Airlines.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti