POJAM I KLASIFIKACIJA
RIZIKA
POJAM RIZIKA
Dva osnovna elementa osiguranja su predmet osiguranja
opasnost od
neizvjesnog događaja. Posebno se treba
naglasiti da opasnost svojim eventualnim djelovanjem na
predmet osiguranja treba imati za posljedicu događaj koji je
slučajan i štetan po korisnika osiguranja a slučajnost se
definiše posebnim uslovima Često se opasnost od djelovanja
slučajnog i štetnog događaja naziva rizikom.
Međutim, neki put se riječ „rizik“ upotrebljava i za predmet koji
je podložan slučajnom djelovanju određene opasnosti.
Rizik u osiguranju je mogućnost slučajnog štetnog događaja
osigurane opasnosti na predmet osiguranja u nekom
budućem razdoblju.
U osiguranju je od posebne važnosti što tačnije utvrditi veličinu
rizika odnosno kvantitativno izmjeriti opasnost od štetnog
događaja na predmet osiguranja.
KLASIFIKACIJA RIZIKA
Zbog specifičnosti rizika, podjele su moguće po raznim osnovama.
Tri uobičajna načina klasifikacije su:
Čisti i špekulativni
Statički i dinamički
Objektivni i subjektivni
Međutim, treba napomenuti da se ove tri grupacije rizika ne potiru
uzajamno i da se rizici mogu istovremeno kategorisati prema svim
ovim tipovima klasifikacije.
Pored ove klasifikacije moguće su još neke klasifikacije rizika kao:
Fundamatalni ili opšti i posebni ili pojedinačni
Raspodjeljivi i neraspodjeljivi
Mjerljivi i nemjerljivi
Osigurljiv i neosigurljiv
poslovni rizik
ČISTI I ŠPEKULATIVNI RIZIK
Čisti rizik se definiše kao situacija u kojoj postoje
samo dvije mogućnosti, odnosno da se šteta dogodi
ili da uopšte nema štete. U ovom slučaju ne postoji
ni jedna mogućnost da rizik donese neku dobit već
jedini mogući ishod su nepovoljan ishod (gubitak) i
neutralan ishod (nema gubitka). Ovaj rizik je
posljedica slučaja ili stihije, a ne svjesnog djelovanja
pojedinca. Primjeri čistog rizika obuhvataju štete na
imovini koje su posljedice požara, poplave, udara
munje ili zemljotresa prijevremena smrt, nesreće
povezane s poslom i previsoke medicinske troškove.
