JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA

Mirnesa Sulejmanović

MATURSKI RAD

TEMA: 

ANEMIJE

Tuzla, maj, 2016.

JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA

Maturski rad iz predmeta: 

Interne bolesti

ANEMIJE

Tuzla, maj, 2016.                                                                    Učenik: Mirnesa Sulejmanović

background image

SADRŽAJ 

1.

CILJ............................................................................................................................................ 1

2.

UVOD.........................................................................................................................................2

2.1.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA KRVI...........................................................................2

2.1.1.

Krvne ćelije:................................................................................................................... 2

3.

ANEMIJE...................................................................................................................................5

3.1.

PODJELA ANEMIJE....................................................................................................... 6

3.2.

SIDEROPENIČNA ANEMIJA (anaemia sideropenica)...............................................8

3.2.1.

ETIOLOGIJA I PATOGENEZA................................................................................8

3.2.2.

KLINIČKA SLIKA....................................................................................................... 9

3.2.3.

DIJAGNOSTIČKI POSTUPAK..................................................................................9

3.2.4.

LIJEČENJE................................................................................................................. 10

3.3.

POSTHEMORAGIČNA ANEMIJA (anemia posthaemorrahagica).........................11

3.3.1.

ETIOLOGIJA..............................................................................................................11

3.3.2.

KLINIČKA SLIKA..................................................................................................... 11

3.3.3.

DIJAGNOZA............................................................................................................... 12

3.3.4.

TERAPIJA................................................................................................................... 12

3.4.

MEGALOBLASTIČNE ANEMIJE..............................................................................12

3.4.1.

ETIOLOGIJA..............................................................................................................13

3.4.2.

KLINIČKA SLIKA..................................................................................................... 14

3.4.3.

DIJAGNOSTIČKI POSTUPAK................................................................................14

3.4.4.

TERAPIJA................................................................................................................... 15

3.5.

HEMOLITIČKE ANEMIJE..........................................................................................15

3.5.1.

ETIOLOGIJA I PATOGENEZA..............................................................................15

3.5.1.1.

NASLJEDNE HEMOLITIČKE ANEMIJE.........................................................16

4.

ULOGA MEDICINSKE SESTRE.........................................................................................17

5.

ZAKLJUČAK.......................................................................................................................... 19

6.

LITERATURA........................................................................................................................ 20

background image

2

2.

UVOD

2.1.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA KRVI

Krv (haema, sanguis) je tekućina koja struji kroz krvožilni sistem i po sastavu predstavlja 

specijalni oblik vezivnog tkiva sastavljenog od krvnih ćelija i krvne plazme. Nauka koja 

proučava   krv   naziva   se   hematologija   (grč.   haima-krv,   logos-nauka   ).   Volumen   krvi   u 

organizmu iznosi 6-8% tjelesne težine, odnosno odrastao čovjek ima 3,8 -5 litara krvi. 

Među   krvotvornim   organima   glavno   mjesto   pripada   koštanoj   srži,   dok   limfno   tkivo   i 

slezena u manjoj mjeri sudjeluju pri stvaranju krvnih stranica. Do puberteta je srž svih 

kostiju skeleta crvena i hematopoetski aktivna. Nakon puberteta, obično najkasnije u 18. 

godini,   aktivna   ostaje   samo   krv   kralježaka,   rebara,   prsne   kosti,   lobanje,   zdjelice,   dio 

nadlaktične i bedrene kosti. Ostala srž postaje žuta, masna i neaktivna. Prema tome, u 

odrasla čovjeka samo je polovica srži kostiju aktivna za stvaranje krvi ili hematopoezu. 

Ako je zahtjev za krvnim stanicama povecan, ta inaktivna srž može postati aktivna.

Krv   obavlja   različite   uloge:   osigurava,   zajedno   sa   nervnim   i   endokrenim   sistemom, 

funkcionalno jedinstvo organizma, prenosi gasove kisik i karbondioksid, hranjive materije, 

produkte   metabolizma,   soli,   hormone;   sadrži   odbrambene   materije   (antitijela);   reguliše 

osmotski pritisak, kiselobazičnu ravnotežu i izmjenu toplote.

2.1.1. Krvne ćelije:

Eritrociti

Eritrociti ili crvene krvne stanice najbrojnije su stanice krvi. Eritrociti nastaju u koštanoj 

srži pod djelovanjem bubrežnog hormona eritropetina. Nezreli prethodnici u srži koje je 

moguće prepoznati pod mikroskopom zovu se eritroblasti. Mladi eritrociti koji izlaze iz 

srži u cirkulaciju su retikulociti.Takve stanice sadrže još ostatke endoplazmatske mrežice, 

retikulama, koje je moguće vidjeti bojenjem briljant krezilom. Eritrociti su oblika diska sa 

zadebljanim   obodom;   u   normalnim   prilikama   eritrociti   su   približno   jednako   veliki, 

promjera oko 7,5 mikrona i zovu se normociti. Promjera manjeg od 6 mikrona mikrociti, a 

većeg od 9 mikrona su makrociti.

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti