Istorija broja pi
Objavio Lejla1111111 13. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Matematika, Pedagogija
Objavio stark7788 05. decembar 2014. Prijavi dokument
KRATAK ISTORIJSKI OSVRT
U savremenom svetu Arapi su poznati po naftnim bogatstvima i ratovima koji se vode oko njih. Međutim, malo je poznat veliki udeo Arapa u očuvanju kulturne baštine i drevnih znanja Staroga veka, što je od posebnog značaja u matematici i filozofiji. Da bismo objasnili odakle se pojavila ova sjajna srednjovekovna civilizacija, moramo se upoznati sa osnovnim činjenicama iz arapske istorije i sa njihovim teritorijalnim osvajanjima .
Arabljanska plemena poluostrva Arabije dugo su tavorila u sklopu svog plemenskog mnogobožačkog ustrojstva – na rubu svih starovekovnih događaja. Osim minimalnog trgovačkog doprinosa, uglavnom su bili izolovani od drugih razvijenih naroda, ali koliko sputani, toliko i zaštićeni negostoljubivom klimom Arabije.
Munjeviti uspon arapske civilizacije počinje zapravo pojavom Muhameda u VII veku. On je sebe obznanio za proroka nove vere islama i preveo Arabljane u monoteizam koji je sam zasnovao. To je ubrzo dovelo do velikih pomeranja i osvajanja, pa su Arabljani počeli da provaljuju u plodne krajeveSirije, Palestine i Mesopotamije. Osvojene su nove teritorije u Iraku, Persiji, Egiptu, Libiji, a kasnija proširenja odnosila su se na područje od Španije i Sicilije do doline Ganga u Indiji. Na ovom ogromnom prostoru arapski kolonizatori susreli su se sa raznim autohtonim kulturama, a došli su u dodir i sa Francima, Vizantijom, raznim helenističkim državicama Istoka, kao i sa bogatom kulturom Indije i Persije.
Opšti kulturni i naučni napredak Arapskog carstva započeo je u doba svetovne dinastije Umajada (661-750) čija je prestonica bio Damask u Siriji. Ovi vladari ratovali su sa Vizantijom, osvojili severnu Afriku i Španiju, severnu i zapadnu Indiju i prodrli do Turana u Srednjoj Aziji. U to vreme arapski je jezik dobio gramatiku i preovladao je u celom Carstvu. Ostvareni su prvi važniji kontakti sa evropskom civilizacijom, a jedan od najvažnijih posrednika bio je hrišćanski apologeta Sv. Jovan Damaštanski (Joannes Damascenus) koji je upoznavao arapske učenjake sa hrišćanskom verom, grčkom filozofijom i vizantijskom umetnošću. Naime, veći deo današnje zapadne Evrope tada je odisao varvarskim nazorima, pa je Vizantija bila usmerena na svoje nove južne susede.
Još veći zamah napretka usledio je u vreme teokratske dinastije Abasida kada je centar države premešten u Bagdad i osnovan Bagdadski halifat. Ova dinastija vladala je sa manjim prekidima od 750. do 1258. god. kada su je uništili Mongoli. To je bio period u kome je Arapsko carstvo preraslo u Islamski halifat, jer je pretežno arapski i sekularni karakter Umajadskog carstva pretvoren u opšti islamski, internacionalni karakter. Rase i nacije koje su prihvatile islam imale su punopravno učešće u svim sferama državnog i društvenog života, a to se odnosilo i na nauku.
Helenizam je ostvario najveći strani uticaj na arapski život; gradovi kao što su Edesa, Haran, Antiohija i Aleksandrija bili su centri odakle se (i posredstvom Arapa) helenizam širio u svim pravcima. Od posebnog značaja za sakupljanje naučnih saznanja bio je rad arapskih prevodilaca sa grčkog jezika.
Objavio Lejla1111111 13. mart 2024.
Objavio dejana1995 31. januar 2024.
Objavio mara26 06. januar 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.