Odlomak

Autizam

Autizam je složeni razvojni poremećaj koji se obično javlja tokom prve tri godine života. Autizam je posledica oštećenja mozga i ispoljava se kroz probleme u čulnom opažanju, govoru, mišljenju i razumevanju socijalnih situacija, zbog čega se ponašanje i odnos sa spoljnim svetom razvija drugačije.
Nasleđe u nastanku autizma ima veliku ulogu; genetčki poremećaj je složen i za sad se još ne zna koji su geni za to odgovorni. U ređem broju slučajeva autizam se povezuje sa tetarogenim  činiocima koji uzrokuju defekte u toku rođenja. Postoje i drugi uzroci autizma, koji se navode u literaturi; tako na pr.deset procenata osoba sa Daunovim sindromom razviju i autizam. Prema nekim autorima autizam uzrokuju vakcine korišćene u dečjem uzrastu. Međutim, ova hipoteze je ostala kontroverzne jer nema podršku u uverljivim naučnim dokazima. Mnogi stručnjaci veruju da ovaj složeni problem nije izazvan jednim jedinim uzrokom. Postoje ozbiljni pokazatelji da autizam nastaje kao posledica različitih faktora koji utiču na razvoj mozga, njegovu strukturu i funkcionisnje.

Neki od uobičajeni znakova, koji ako se uoče zahtevaju stručnu pomoć lekara:
•    nema “brbljanja” do 12 meseci
•    nema gestikulacija (upiranje prstom, mahanje rukom pozdravnih poruka i sl.) do 12 meseci
•    neprogovara ni jednu reč do 16 meseci
•    bez spontanih fraza od dve reči do 24 meseca
•    gubitak bilo koje jezičke ili socijalne veštine u bilo kom uzrastu.
•    karakteristicni oblici ponasanja dece sa autizmom:
•    nezainteresovanost
•    prilaze drugima uz pomoc I podrsku odraslih
•    ne reaguju ka dim se neko obraca
•    koriste ruku odraslog da dodju do onog sto zele
•    smanjena mogucnost za imitativnu kreativnu igru
•    predmetima se bave na stereotipan nacin:okrecu ih,redjaju …
•    ponavljaju reci onako kako ih cuju
•    nemaju interesovanja za drugu decu
•    govore tako sto cesto ponavljaju isti sadrzaj
•    ponasaju se jednolicno
•    ne uspostavljaju kontakt pogledom
•    imaju neobicne pokrete
•    povremeno se smeju bez razloga
Autizam je povezan i sa nekoliko prenatalnih i perinatalnih faktora rizika:
•    roditeljskim karakteristikama koji uključuju poodmaklu dob za majku i oca,
•    mesto rođenja,
•    određena stanja kod porođaja koja uključuju malu težinu deteta kod rođenja i trajanje,trudnoce ,
•    pojavu hipoksijeu mozgu za vreme porodjaja.
Kod autizma nema smanjenja ili povratka na početno stanje, on je ravnomeran u svom intenzitetu i toku. Autizam utiče na mnoge delove mozga, mada i danas nije sasvim razjašnjeno na koji se način taj uticaj ostvaruje. Dok se kod jednih osoba vide teža oštećenja poput mentalne retardacije, izraženo ćutanja, ponavljajuća motorika (kao što je lupkanje rukama ili ljuljanje); kod drugih sa blažim oštećenjima može postojati aktivan ali prepoznatljivo neobičan socijalan pristup usko ograničenih interesa i opširno pedantne komunikacije.
Roditelji su ti koji obično prvi uoče karakteristične znakove, u prvoj ili drugoj godini detetovog života (eventualno do treće). Rano otkrivanje autizma može pomoći detetu da stekne određene socijalne veštine i samostalnost; iako je primena nekoliko terapija zasnovanih na naučnim istraživanjima, zasad nema potpunog uspeha u lečenju autizam.[8] Kod težih oblika autizma samostalan život je skoro nemoguć dok je kod blažih oblika on moguć uz pomoć sredine.
Bez pravovremenog otkrivanja i intervencije, život osoba sa autizmom može biti u većoj meri ograničen i često se završava sa rezidencijalnim smeštajem, pre nego što takva osoba ostaje da živi u porodici zbog nesposobnosti roditelja kao i školskog sistema da se nose sa potrebama i ponašanjem autističnog deteta. Imajući ovo u vidu i sve veću incidence autizma, koja danas iznosi jedan do dva slučaja na 1.000 osoba, i otprilike šest slučajeva na 1.000 za spektar autizma (SA), Ujedinjene nacije proglasile su 2.4. Svetskim danom autizma, kako bi dale veći značaj rešavanu ovog problema.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Obrazovanje

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari