Odlomak

1.    Blagajna – pojam i vrste
Blagajna je posebno odeljenje ili mesto u preduzeću preko kojeg se obavlja blagajničko poslovanje, odnsno, uplaćuje i isplaćuje gotov novac. Ona mora da bude zaštićena kako bi se obezbedila sigurnost rukavnja gotovim novcem. Za čuvanje novca postoje specijalne kase koje imaju sigurnsne brave. Za otključavanje i zaključavanje kase koriste se dva različita ključa. Duplikati ključeva posebno se čuvaju.
Blagajnik je lice u preduzeću koje rukovodi gotovinom i koji obavlja blagajničke poslove. Dužnost blagajnika poverava se savesnom i stručnom licu koje će moći pošteno, odgovorno i stučno da rukuje gotovim nocvem. Blagajnik treba da je vešt u brojanju novca, da je miran, pouzdan i ljubazan sa strankama. Pri izboru blagajnika treba pored navedenog naročitu pažnju posvetiti na njegove mortalne kvalitete. U većim preduzećima koja imaju veći gotovinski promet, obično se gormiraju i pomoćne blagajne čiji je zadatak da rasterete glavnu blagajnu, na taj način što preuzimaju odgovornost vršenja isplata. U tom slučaju glavna blagajna obuhvata celokupan promet gotovine, dok pomoćne blagajne dobijaju novac od glavne blagajne i u utvrđenim vremenskim razmacima podnose joj obračun svojih isplata.
Pomoćne blagajne mogu biti:

  •  Porto blagajne
  •  blagajna transporta
  •  blagajna ekonomsta
  •  blagajna prodavnice
  •  blagajna stovarišta i dr.

Porto blagajna isplaćuje PTT troškove, trasportna isplaćuje troškove transporta, blagajna ekonomista isplćuje novac za razne sitne nabavke materijala koje su učinjene za potrebe ekonomata i dr. što zavisi od organizacije blagajničkog poslovanja u svakom konkretnom preduzeću. Preduzeće mora imati odvojenu dinarsku od devizne blagajne(ako ima strana sredstva plaćanja).

 

 
2.    Blagajničko poslovanje i blagajnički maksimum
Blagajničko poslovanje obuhvata primanje, čuvanje i izdavanje gotovog novca,odnosno promet gotovine. Prema naši propisima, promet gotovine je sveden na najneophodniju meru. Preduzeća drže samo manji deo gotovine u svojoj kasi, a ostatak drže u bankama. Propisi o blagajničkom poslovanju ograničavaju isplate gotovine do određenog propisanog iznosa. Izuzetak čine isplate u gotovini, do određenog popisanog iznosa. Zarade, kao i dr. lična primanja, dnevnice i putni troškovi, odkup poljoprivrednih proizvoda, od neposrednog proizvđača, čine isplate u gotovini. Da bi se sprećilo nagomilavanje novca, u blagajnama preduzeća utvrđuje se blagajnični maksimum. Blagajnički maksimum je najvećio iznos gotovine koji se sme držati u blagajni. Visina blagajničkog maksimuma zavisi od vrste poslovanja, prosećnih dnevnih isplata u gotovom, udaljenosti preduzeća od banke i ostalih specifičnosti koje su karakteristične za svako konkretno preduzeće. Blagajnički maksimum određuje samo preduzće i o tome obaveštava banku. Kao što je već rečeno, blagajničko poslovanje se reguliše propisima koji pored visine blagajničkog maksimuma određuju vrste isplata, njihovu visinu i sve drugo što je u vezi sa prometom gotovog novca. Prema tome, blagajnik mora da poznaje sve zakonske propise kojim se reguliše promet gotovog novca i da ih se u dvom radu strogo pridržava.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari