VISOKA ŠKOLA „CEPS – CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ 

KISELJAK

TEMA:  Brzina i vježbe za razvijanje brzine

(Seminarski rad)

Predmet:  Tjelesni i zdravstveni odgoj

Ime i prezime studenta: 

Mentor: doc.dr Admir Hadžikadunić

Kiseljak,Decembar  2016. godine

SADRŽAJ

1. UVOD....................................................................................................................................3

2. BRZINA................................................................................................................................. 4

2.1 Definicija............................................................................................................................. 4

2.2 Podjela brzina..................................................................................................................... 6

3.VJEŽBE ZA RAZVIJANJE BRZINE.......................................................................................8

3.1 Savjeti za trening brzine......................................................................................................8

3.2 NADOPTEREĆENJA.......................................................................................................... 9

3.3 PODOPTEREĆENJA..........................................................................................................9

3.4 Vježbe za motivaciju što bržeg rada u fazi amortizacije-kompresije.................................12

3.5. UBRZANJE - trenažni sadržaji.........................................................................................13

3.6  Maksimalna Brzina i trenažni sadržaj..............................................................................15

4. ZAKLJUČAK....................................................................................................................... 18

5. LITERATURA......................................................................................................................19

background image

4

2. BRZINA

Većina   sportskih   stručnjaka   slaže   da   brzina   ima   veliku   važnost   za   uspjeh   u   mnogim 

sportovima.   Moguće   je   primijetiti   da   se   u   literaturi   koja   se   bavi   sportskim   treningom,   u 

pravilu posvećuje znatno manje pažnje brzini nego izdržljivosti i snazi.

Grosser (1991.)

  ističe da postoji još dosta neistraženog prostora i nesuglasnosti u pitanju 

treninga brzine te njezinog definiranja i sistematizacije. „Bauersfeld i Voss (1992.) navode 

kako  se  za  opis brzine  i njenih  manifestnih  oblika u  svjetskoj  literaturi  koristi preko  50 

različitih pojmova.

Iako se brzina ubraja u kondicijske sposobnosti, većina autora pri njenom definiranju ističu da 

nije samo kondicijska, već i koordinacijska sposobnost, želeći na taj način naglasiti da na 

brzinu utječu:

1. energetski mehanizmi, 

2. mehanizmi živčane regulacije (čak i u većoj mjeri)

2.1 Definicija 

Brzina

 je

 

sposobnost da se na temelju kognitivnih procesa, maksimalne volje i 

funkcionalnosti živčano - mišićnog sustava postigne najveća moguća brzina reakcije ili 

pokreta u zato određenim uvjetima (Grosser 1991).

Druga razmatranja

Schnabel, Harre i Borde (1994.) razlikuju dva pristupa pri definiranju 

brzine: 

1. Sportsko-pedagoški pristup 

2.

Fiziološki pristup

5

1. 

Sportsko-pedagoški pristup

 (bazira se na Zaciorskovoj definiciji brzine kao sposobnosti 

sportaša da završi motoričku akciju u zadanim uvjetima u što kraćem vremenskom intervalu, 

a kao uvjete za takvu izvedbu potrebno je osigurati malen otpor te isključiti utjecaj umora. )  

Ovakvu definiciju mnogi autori proširuju i na brzinu reakcije na određeni podražaj.

2. 

Fiziološki pristup

 ( najbolje reprezentira Freyova (1977.)) prema kome je brzina 

sposobnost sportaša da na temelju efikasnosti živčano – mišićnog sustava izvodi pokret u 

najkraćim vremenskim intervalima

Vrhunski   atletičari   moraju   imati   tačnu   strukturu   svog   nastupa,   od   čega   zavisi   struktura 

treninga.  Ne može se danas raditi jedna vrsta treninga , napustiti je pa sutra raditi druga vrsta.  

Tu nema sistematičnosti, to neće uspeti ostvariti promenu organizma i njegovu adaptaciju. 

Potrebna je sistematičnost i istrajnost u radu da bi se ostvarila adaptacija organizma. Na 

primjer   za   snagu   je   potreban   period   od   9   nedelja.     Adaptacija   mišićnog,   nervnog, 

metaboličkog i endokrinog sistema organizma. Centralni nervni sistem ostvaruje koordinaciju 

i oslobađa alfamotorne neurone. U tijelu postoje četiri vrste talasa.:delta 1-3,5 Hz, alfa 4-8 Hz,

(motorni neuroni bitni za trening) meta talasi 14-30 Hz(od ovog zavisi da li je neko sprinter ili 

dizač   tegova).  Za   brzinu   je   potrebna   brza   struktura   vlakana,   viši   nivo   frekvencije   alfa 

motornih   neurona,   dok   je   za   maksimalnu   snagu   potreban   veći   poprečni   presek   i   intra 

muskulatorna koordinacija.

Dinamička   adaptacija.   Prvi   cilj   je   promena   signala,potom   sposobnost   proizvodnje   veće 

energije, Na taj način dolazi do promjene strukture nastupa i to je adaptacija. Tek kad se 

endokrini sistemi adaptiraju na promene strukture tad je tek moguća praktična manifestacija 

adaptacije.Ako ne dođe do ovog (adaptacije endokrinih sistema) za kratko vreme se gubi sve 

što je nadograđeno za 6 nedelja.To je biološki ciklus. Evidentni su dakle bacači koji su snažni 

ali   nisu   brzi   i   neki   sprinteri   koji   su   brzi   ali   nisu   dovoljno   snažni.   Maksimalna   snaga   je 

osnovna regulativna sposobnost za sve vrste snage. Tek nakon 9 nedelja rada na opštoj snazi 

se   prelazi   na   specijalni   trening.   Prelaz   od   nespecifičnog   ka   specifičnom   radu   je   trening 

specijalne snage. Suština je sistematičan višegodišnji pristup. Sve navedeno u prethodnom 

delu   teksta   može   dati   rezultat   samo   uz   veliki   broj   ponavljanja   vežbi   sprovedenog   u 

kontinuitetu primene od 3 do 4 trenažna zanimanja u sedmici, u periodu od nekoliko meseci 

najmanje.(šest nedelja intenzifikacije date vrste rada, dvije nedelje umanjenja) Svaki drugi 

pristup će devalvirati sistem primjene ovakvog načina vežbanja.

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti