1

VISOKA POSLOVNO TEHNIČKA ŠKOLA DOBOJ

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

“Poslovno bankarstvo”

Tema: 

“Depozitni potencijal banke”

Mentor: Prof. dr Dejan Gligović

Student: Begzada Džinić
Broj indexa: 022-E/11

Doboj, decembar 2013. Godine

2

SADRŽAJ

UVOD……………………………………………………………………………………………3

1. KARAKTERISTIKE NOVČANIH I NENOVČANIH DEPOZITA……………………4

2. DEPOZITI PO VIĐENJU……………………………………………………………….6

3. OROČENI DEPOZITI…………………………………………………………………..7

4. ŠTEDNI I SPECIJALNI DEPOZITI……………………………………………………8

5. KREIRANJE DEPOZITNOG POTENCIJALA………………………………………..8

6. MODELI ZAŠTITE(OSIGURANJA) DEPOZITA BANAKA………………………..9
7. DOMICILNA ZAKONSKA REGULATIVA O OSIGURANJU DEPOZITA………10

ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………11

LITERATURA………………………………………………………………………………..12

background image

4

1. KARAKTERISTIKE NOVČANIH I NENOVČANIH 

DEPOZITA

Riječ   depozit   potiče   od   latinske   riječi   “depozitum”,   što   znači   “nešto   što   je   dato   na 
čuvanje”. 

Depozitni potencijal

 predstavlja dio finansijskog potencijala formiran iz tuđih izvora.

Ugovor   o   novčanom   depozitu   predstavlja   bankarski   posao   kojim   deponent   polaže   određeni 
novčani iznos kod banke. Deponent je dužan da na račun banke uplati novčani iznos na određeno 
vrijeme, i ima pravo na prijevremenu isplatu depozita ukoliko je to ugovorom definisano. 
Deponent ima pravo na isplatu depozita zajedno sa pripadajućom kamatom prije isteka ugovora, 
samo ako je ugovor o novčanom depozitu potpisan na rok do godinu dana.
U protivnom, deponent ima pravo na isplatu samo po isteku ugovora, upućivanjem naloga za 
isplatu banci kod koje ima položen depozit.

Banka, kao depozitar i lice koje je okarakterisano kao dužnik u ovom ugovoru, ima pravo 

da koristi položena sredstva za obavljanje vlastitih poslovnih aktivnosti. 
“Obaveza   banke   kao   depozitara   jeste   da   obavještava   deponenta   mjesečno,   tromjesečno, 
šestomjesečno, devetomjesečno i godišnje o stanju na njegovom računu.”

1

 

Prema ugovoru, banka je dužna da deponentu isplati kamatu za iznos položenih sredstava.
Tu   kamatu   banka   karakteriše   kao   pasivnu   kamatnu   stopu,   a   isplaćuje   se   deponentu   kao   vid 
naknade za korištenje sredstava.

Za   svaku   banku   je   jako   bitno   stanje   depozita   njenih   klijenata,   zato   što   predstavljaju 

značajan izvor sredstava, odnosno pasivu banke.

Bankarski novčani depoziti 

se dijela na kratkoročne i dugoročne depozite, a oni se dalje 

dijele na depozite po viđenju, dinarske i devizne depozite.
“Kratkoročni depoziti obuhvataju:

Depozitni novac,

Depozite po viđenju u devizama,

Ostale depozite po viđenju,

Ograničene depozite,

Oročene depozite u dinarima i devizama do jedne godine,

Oročene depozite u dinarima i devizama preko jedne godine.

Dugoročni depoziti obuhvataju:

Dugoročne depozite u dinarima,

Dugoročne depozite u devizama,

Depozite za stambeno-komunalnu izgradnju.”

2

Depozitni novac 

se sastoji od svih potraživanja deponenata koji imaju sredstva na racunima 

banaka. To je noca koji se nalazi na žiro-računima, tekućim računima.
Poslovanje sa depozitnim novcem obavlja se bezgotovinski, preko virmana, smanjenjem salda na 
računu  jednog  klijenta i  istovremenim  povećanjem stanja na  računu  drugog  klijenta,  imaoca 
sredstava.

1

 Bankarstvo, bankarski menadžment; prof.dr Nenad M. Vunjak, prof.dr Ljubomir D. Kovačević; Subotica 2011.;  str. 

123.

2

 Bankarstvo, bankarski menadžment; prof.dr Nenad M. Vunjak, prof.dr Ljubomir D. Kovačević; Subotica 2011.;  str. 

124.

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti