Depozitni potencijal banke
1
VISOKA POSLOVNO TEHNIČKA ŠKOLA DOBOJ
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
“Poslovno bankarstvo”
Tema:
“Depozitni potencijal banke”
Mentor: Prof. dr Dejan Gligović
Student: Begzada Džinić
Broj indexa: 022-E/11
Doboj, decembar 2013. Godine
2
SADRŽAJ
UVOD……………………………………………………………………………………………3
1. KARAKTERISTIKE NOVČANIH I NENOVČANIH DEPOZITA……………………4
2. DEPOZITI PO VIĐENJU……………………………………………………………….6
3. OROČENI DEPOZITI…………………………………………………………………..7
4. ŠTEDNI I SPECIJALNI DEPOZITI……………………………………………………8
5. KREIRANJE DEPOZITNOG POTENCIJALA………………………………………..8
6. MODELI ZAŠTITE(OSIGURANJA) DEPOZITA BANAKA………………………..9
7. DOMICILNA ZAKONSKA REGULATIVA O OSIGURANJU DEPOZITA………10
ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………11
LITERATURA………………………………………………………………………………..12

4
1. KARAKTERISTIKE NOVČANIH I NENOVČANIH
DEPOZITA
Riječ depozit potiče od latinske riječi “depozitum”, što znači “nešto što je dato na
čuvanje”.
Depozitni potencijal
predstavlja dio finansijskog potencijala formiran iz tuđih izvora.
Ugovor o novčanom depozitu predstavlja bankarski posao kojim deponent polaže određeni
novčani iznos kod banke. Deponent je dužan da na račun banke uplati novčani iznos na određeno
vrijeme, i ima pravo na prijevremenu isplatu depozita ukoliko je to ugovorom definisano.
Deponent ima pravo na isplatu depozita zajedno sa pripadajućom kamatom prije isteka ugovora,
samo ako je ugovor o novčanom depozitu potpisan na rok do godinu dana.
U protivnom, deponent ima pravo na isplatu samo po isteku ugovora, upućivanjem naloga za
isplatu banci kod koje ima položen depozit.
Banka, kao depozitar i lice koje je okarakterisano kao dužnik u ovom ugovoru, ima pravo
da koristi položena sredstva za obavljanje vlastitih poslovnih aktivnosti.
“Obaveza banke kao depozitara jeste da obavještava deponenta mjesečno, tromjesečno,
šestomjesečno, devetomjesečno i godišnje o stanju na njegovom računu.”
Prema ugovoru, banka je dužna da deponentu isplati kamatu za iznos položenih sredstava.
Tu kamatu banka karakteriše kao pasivnu kamatnu stopu, a isplaćuje se deponentu kao vid
naknade za korištenje sredstava.
Za svaku banku je jako bitno stanje depozita njenih klijenata, zato što predstavljaju
značajan izvor sredstava, odnosno pasivu banke.
Bankarski novčani depoziti
se dijela na kratkoročne i dugoročne depozite, a oni se dalje
dijele na depozite po viđenju, dinarske i devizne depozite.
“Kratkoročni depoziti obuhvataju:
Depozitni novac,
Depozite po viđenju u devizama,
Ostale depozite po viđenju,
Ograničene depozite,
Oročene depozite u dinarima i devizama do jedne godine,
Oročene depozite u dinarima i devizama preko jedne godine.
Dugoročni depoziti obuhvataju:
Dugoročne depozite u dinarima,
Dugoročne depozite u devizama,
Depozite za stambeno-komunalnu izgradnju.”
Depozitni novac
se sastoji od svih potraživanja deponenata koji imaju sredstva na racunima
banaka. To je noca koji se nalazi na žiro-računima, tekućim računima.
Poslovanje sa depozitnim novcem obavlja se bezgotovinski, preko virmana, smanjenjem salda na
računu jednog klijenta i istovremenim povećanjem stanja na računu drugog klijenta, imaoca
sredstava.
Bankarstvo, bankarski menadžment; prof.dr Nenad M. Vunjak, prof.dr Ljubomir D. Kovačević; Subotica 2011.; str.
123.
Bankarstvo, bankarski menadžment; prof.dr Nenad M. Vunjak, prof.dr Ljubomir D. Kovačević; Subotica 2011.; str.
124.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti