Odlomak

DEPRESIJA KAO JEDNA OD NAJČEŠĆIH BOLESTI DANAŠNJICE
Depresija je najčešći, epizodičan – ponavljajući/hroničan, mentalni poremećaj. Ispoljava se u blagom, umereno teškom i teškom obliku – pri čemu se kod jedne osobe težina ispoljavanja može menjati. Depresiju teško prepoznaje osoba koja od ovog poremećaja pati, najbliža okolina, lekari opšte prakse (LOP), često i psihijatri. Depresija se može javiti bez ikakvog jasnog spoljašnjeg uzroka (stresnog dogadjaja), ili se razvija nakon nekog stresnog dogadjaja.
Depresija spada među najrasprostranjenija oboljenja današnjice. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine biće vodeća bolest.Pogođeno je oko 15% stanovništva, pri čemu žene oboljevaju dva puta češće od muškaraca (muškarci: 10%, žene: 20%). Postoji depresivno raspoloženje, smanjenje životne energije i aktivnosti u blagim, umerenim i teškim depresivnim epizodama. Umanjena su zadovoljstva, interesovanja i koncentracija, a zamor je čest čak i posle neznatnih napora. Spavanje je obično poremećeno, kao i apetit. Narušeno je samopouzdanje i samopoštovanje, a mogu biti prisutne i ideje krivice i bezvrednosti. Depresivno raspoloženje može varirati iz dana u dan i često je neusklađeno sa okolnostima i može biti praćeno i „telesnim“ simptomima, kao i osećanjem gubitka interesovanja, gubitka zadovoljstva i ranijim buđenjem nego obično. Postoje znaci motorne usporenosti smanjenje nagonskih dinamizama.
Bolest može nastupiti u bilo kojem razdoblju života – od detinjstva do zrele dobi. U otprilike 15–20% slučajeva se zbog nelečenja ili nedovoljnog lečenja može razviti hronična bolest. U 50–75% slučajeva sledi i druga epizoda. S porastom broja epizoda raste i rizik od pojave sledeće epizode bolesti, pa je zato izrazito važna temeljna terapija svakog pojedinačnog oboljenja.
ZNAČAJ DEPRESIVNIH POREMEĆAJA
Depresivni poremećaji:
• dovode do značajne onesposobljenosti za svakodnevno funkcionisanje
• umanjuju kvalitet života pacijenta i njegove porodice (i u blagim manifestacijama)
• često se javljaju komorbidno sa drugim mentalnim i telesnim bolestim (lošiji tok i ishod)
• u najvećem broju slučajeva – preko 60% – javljaju se rekurentno (hroničan tok)
• U oko 70% slučajeva “dobro” se leče – vraćaju osobu na premorbidni nivo funkcionisanja.
• Depresivni poremećaji su IV najvažniji uzrok onesposobljenja od svih medicinskih bolesti, do 2020 biće na II mestu
• 5-15% depresivnih osoba izvrši suicide
• oko 1/2 depresivnih poremećaja se ne prepozna u primarnoj zdravstvenoj zaštiti; oko 1/3 prepoznatih – pogrešno se dijagnostikuje, što je rizični faktor za razvoj psihosomatske bolesti.
• Ukupan zbir svih tipova depresija je između 15% i 22% pacijenata u ambulantama lekara opšte prakse
DEPRESIJA POGAĐA CELO TELO

Depresija predstavlja faktor rizika za nastanak kardio-vaskularnih bolesti, kao što su npr. srčana oboljenja i srčani udar. Pritom verovatno ima podjednak uticaj kao i klasični faktori rizika kao što su pušenje, prekomerna telesna težina i nedovoljno kretanje, kojima se u javnosti, ali i u okviru preventivnih strategija zdravstvene politike, pridaje daleko više pažnje. Istovremeno, depresivna oboljenja pogoduju i nastanku osteoporoze i staračkog dijabetesa. Depresija se zato danas smatra »sistemskom« bolešću, budući da pored mozga može uticati i na druge sisteme organa. Sve to pokazuje od kolikog je značaja rano početi sa temeljnom i istrajnom terapijom.
Depresija pogoršava ishod lečenja telesnih bolesti:
• 25% bolesnika sa KVS poremećajima,
• 15-33% bolesnika sa infarktom,
• 26-34% bolesnika sa cerebrovaskularnim bolestima,
• 40% bolesnika obolelih od Parkinsonove bolesti,
• 20-45% bolesnika sa malignim bolestima,
• 33-35% bolesnika sa hroničnim bolom.
Radna nesposobnost- izostanci sa posla češći suzbog depresije nego zbogarterijske hipertenzije, artritisa ili šećerne bolesti:
Depresija je na vodećem mestu uzroka radne nesposobnosti u svetu (SZO, 1990)

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 14 stranica
  • Urgentna medicina Zoran Kovacevic
  • Školska godina: Zoran Kovacevic
  • Seminarski radovi, Skripte, Medicina
  • Srbija,  Beograd,  Visoka medicinska škola strukovnih studija “Milutin Milanković” u Beogradu  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari