Univerzitet u Novom Sadu

Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“

Zrenjanin

Tehnička dijagnostika

- Seminarski rad -

Tema:

 

Dijagnostika stanja hidrauličnih ulja

Profesor: doc. dr Ljiljana Radovanović

Asistent: Borivoj Novaković

Student:

Teodora Vukić 

Smer: Industrijsko inženjerstvo u 

eksploataciji nafte i gasa

Zrenjanin, 2019. godina

2

S

1.UVOD...........................................................................................................................................................3

2. KONTAMINACIJA HIDRAULIČNOG RADNOG FLUIDA.................................................................................3

2.1 Izvori i posledice kontaminacije radnog fluida....................................................................................3

2.1.1 Kontaminacija ulja vodom............................................................................................................4

2.1.2 Kontaminacija ulja mehaničkom nečistoćom...............................................................................5

3. ULJNI SERVIS – MERE ZA OTKLANJANJE IZVORA I IZBEGAVANJE POSLEDICA KONTAMINACIJE RADNOG FLUIDA 6

4.ULJNO PUNJENJE.........................................................................................................................................7

4.1 Ocena stanja uljnog punjenja..............................................................................................................7

4.1.1 Parametri za ocenu stanja ulja......................................................................................................8

5. METODE ISPITIVANJA PROMENE SVOJSTAVA HIDRAULIČNIH ULJA..........................................................9

5.1 Kombinovana spektroskopska analiza...............................................................................................10

5.2 Atomska emisiona spektroskopija.....................................................................................................10

5.3 Atomska apsorpciona spektroskopija................................................................................................11

5.4  Infracrvena spektroskopija...............................................................................................................11

5.5 Membranska filtracija........................................................................................................................11

5.6 Postpak uzimanja i ispitivanja uzorka ulja.........................................................................................12

6. METODE ISPITIVANJA SADRŽAJA ČVRSTIH ČESTICA U ULJU....................................................................14

6.1 Ispitivanje sadržaja čvrstih čestica u ulju izdvajanjem u epruveti delovanjem centrifugalne sile....14

6.2 Ispitivanje sadržaja čvrstih čestica u ulju izdvajanjem magnetnom metodom- postupak ferografije14

6.3 Ispitivanje sadržaja čvrstih čestica u ulju vaganjem..........................................................................15

6.4 Ispitivanje sadržaja čvrstih čestica merenjem dielektričnih karakteristika ulja................................15

6.5 Ispitivanje sadržaja brojanjem filtriranih čvrstih...............................................................................15

6.6 Ispitivanje sadržaja elektronskim brojanjem čvrstih čestica.............................................................15

7. ZAKLJUČAK...............................................................................................................................................16

8. LITERATURA.............................................................................................................................................16

SADRŽAJ

background image

4

formulaciju proizvođača ulja, ali ćemo eliminisati glavne katalizatore starenja ulja i zaštititi 
svoju opremu. 
Neki od osnovnih izvora kontaminacije radnog fluida su: 

rezervoari ulja su napunjeni uljem koje nije dovoljno čisto, 

u novim sistemima nije izvršeno kvalitetno ispiranje (flushing), akumulacija uljnog 
taloga u rezervoaru zbog neredovnog čišćenja, 

okolna atmosfera je vrlo kontaminirana, 

visoka relativna vlažnost okolnog vazduha, voda od spoljnog pranja sistema, 

nedovoljan broj ljudi u održavanju.

2.1.1 Kontaminacija ulja vodom 

Kada   govorimo   o   kontaminaciji   ulja   vodom,   potrebno   je   razlikovati,   s   jedne   strane 
kondenzat, a s druge strane prodor vode u ulje spolja. Kondenzacija vode prouzrokovana je 
temperaturnim   razlikama   u   hidrauličnom   rezervoaru.   Prodor   vode   može   biti   izazvan 
oštećenjem hladnjaka, zaptivki ili propuštanjem rezervoara. Ulja mineralne osnove stare 
brže   kada   je   prisutna   voda   u   ulju,   pri   čemu   čvrste   čestice,   kao   katalizatori   procesa, 
višestruko povećavaju brzinu starenja ulja. Uljni aditivi rapidno se troše za vreme rada, što 
ubrzano   skraćuje   životni   vek   ulja.   Pogoršavaju   se   sposobnost   izdvajanja   vazduha 
(penjenje) i  sposobnost  podmazivanja,  što  kod  regulacionih  sklopova  može  dovesti do 
upravljačke   nepreciznosti,   a   kod   sistema   podmazivanja   ležaja   do   vibracija,   ubrzanog 
trošenja i buke. U skladu sa preporukama proizvođača kotrljajućih ležajeva, prihvatljivi 
sadržaj vode u ulju za dugotrajni pogon kreće se između 0,03 i 0,05 % (300 do 500 ppm), 
dok je gornja granica prihvatljivosti za kratkotrajni pogon 0,1% (1000 ppm).
Na primer: kod sintetičkih i visoko legiranih mineralnih ulja kriva zasićenosti se “zadržava” 
kod   nekoliko   hiljada   ppm,   a   kod   niskolegiranih   ulja   su   vrednosti   i   do   10   puta   manje 
(

Slika1

).

Slika1: Krive zasićenosti za različite vrste ulja

5

Određena količina vlage je stalno prisutna u uljima, kako u hidrauličnim i sistemima za 
podmazivanje, tako i u izolacionim uljima. Prevelika kontaminacija ulja vlagom se ispoljava 
i kroz: 

ubrzano starenje i oksidaciju ulja 

pojavu korozije na elementima sistema  

penjanje ulja 

smanjenje debljine uljnog filma 

smanjenje izolacionih sposobnosti ulja 

hemijsko razjedinjavanje i pojavljivanje kiselih produkata (komponenti) 

stvaranje taloga itd. 

Svi   ti   problemi   mogu   se   izbeći,   ili   barem   smanjiti,   redovnom   i/ili   stalnom   kontrolom 
količine (sadržaja) vode u ulju. Ulje može apsorbovati (“upiti”) samo određenu količinu 
vode. Postavlja se pitanje: koliku kontaminaciju vodom može ulje podneti, tj. koju količinu 
vode u ulju već smatramo štetnom? Ta količina zavisi od mnogo različitih faktora. Zato 
svako ulje ima svoju krivu zasićenosti za određene uslove: temperature i pritisak. Kriva 
zasićenosti pokazuje tačku od koje voda više ne može biti rastopljena u ulju i počinje se 
kondenzovati u obliku kapljica slobodne vode ili se manifestuje kao uljna emulzija. Tačka 
zasićenja može varirati zbog brojnih razloga, kao što su: starenje ulja, dodavanje i menjanje 
aditiva, istrošenost ulja, mešanje sa drugim fluidima, povećanje zaprljanosti ulja itd.Zato je 
mnogo   praktičniji,   pre   svega   korisniji,   pristup   izražavanja   količine   vode   u   ulju   u   % 
zasićenja ulja vodom ili % relativne vlažnosti ulja.

2.1.2 Kontaminacija ulja mehaničkom nečistoćom 

Posledice koje povećana kontaminacija ulja može izazvati, ako su prisutne: 

grube čestice (>15 mm) – iznenadni ispadi komponenata, 

fine čestice (5–15 mm) – trošenje i oštećenje komponenata, unutrašnje propuštanje, 
upravljačka nepreciznost, blokiranje ventila, 

fine čestice (4, >6, >14, >21, >38, >70 mm(c)) klase čistoće.

  Zbog   svega   navedenog,   umesto   ranije   ISO   4402   metode,   usvojena   je   nova   metoda 
kalibracije brojača čestica određena normom ISO 11171. Ni u novom standardu SAE AS 
4059:2001 nije više prisutan spektar podele veličine čestica poznat iz NAS 1638 norme (2-
5 mm, 5-15 mm, 15-25 mm, 25-50 mm...). Nova SAE AS 4059 norma ima tačno isti sadržaj 
kao ISO 4406:1999 i daje dodatne informacije o podeli čestica po veličini u 12 klasa. Većina 
proizvođača   hidrauličnih   komponenata   u   tehničkim   specifikacijama   svojih   proizvoda 
navodi za koju vrstu hidrauličnog medija je predviđena pojedina komponenta, odnosno 
koja   klasa   čistoće   ulja   se   mora   održavati   u   sistemu   da   bi   se   osigurala   njena   puna 
funkcionalnost. Za sada se zahtevi daju u skladu sa starom ISO 4406/1991 normom, ali se 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti