Dostojanstvo iz perspektive invalida domovinskog rata

Dostojanstvo iz perspektive invalida domovinskog rata

1. UVOD

     1.1. LJUDSKA PRAVA

Gledano kroz povijest, jamstva slobode i prava čovjeka vežu se već uz nastanak prvih država i pojavu prvih ustavnih akata. Korijeni tih jamstava nalaze se u povijesti britanske države u dokumentima kao što su Magna Charta Libertatum (1215.), Petition of Rights (1628.) i Habeas Corpus Act (1679.). Slijedeći korak u bavljenju ljudskim pravima napravljen je donošenjem Francuske deklaracije o pravima čovjeka i građanina 1789. godine, a koja je definirala “slobodu, vlasništvo, sigurnost i pravo na borbu protiv tlačenja” prirodnim pravom čovjeka. Očigledno je da su jamstva ljudskih prava i sloboda prvotno davana samo na državnim razinama pojedinih društava, a u skladu s prilikama i događajima koji su se u njima u to vrijeme odvijali. Prekretnicu takvog odnosa i definiranja ljudskih prava predstavlja 20. stoljeće koje je obilježeno pomakom s nacionalne na međunarodnu razinu bavljenja ljudskim pravima. Slijedom tog pomaka na višu razinu definiranja i razrade ljudskih prava osnovana je Organizacija Ujedinjenih naroda koja, gotovo istovremeno s osnivanjem, postaje središnja i vodeća međunarodna organizacija u sklopu koje se razvijaju i kodificiraju ljudska prava. Tako je 1945. godine, u okviru ove organizacije, donesena Povelja Ujedinjenih naroda kojom se posebno ističe vjera u temeljna ljudska prava, jednaka prava muškaraca i žena, te ravnopravnost naroda, dok daljnje odredbe u tekstu Povelje sadrže zabranu diskriminacije prema rasi, spolu, jeziku i vjeri, te pravo na samoodređenje naroda. Kako Poveljom nisu detaljno nabrojana i razrađena ljudska prava, na nju se 1948. nadovezala Opća deklaracija o ljudskim pravima koja postaje najznačajniji međunarodni dokument o ljudskim pravima i izvor svih do tada prepoznatih ljudskih prava i sloboda, pa slijedom toga i novi standard za zaštitu ljudskih prava. Prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, sva ljudska bića se rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ljudska su prava urođena, neotuđiva, nedjeljiva, međusobno ovisna i univerzalna, a priznavanje tog urođenog dostojanstva, tih jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske obitelji, temelj je slobode, pravde i mira u svijetu .
Po uzoru na moderne europske države, a u skladu s navedenim međunarodnim dokumentima, neposredno nakon proglašenja neovisnosti, Ustavom Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine, Republika Hrvatska je uspostavljena kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Njeno samoodređenje kao socijalne države naglašava da kao takva, svojim ustavnim uređenjem, veliku pažnju i značaj posvećuje području zaštite i promicanja ljudskih prava. U tom su smislu kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske navode se sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Ustav Republike Hrvatske regulira zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i jamči njihovo ostvarivanje neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Ustavom Republike Hrvatske zajamčene su osobne i političke slobode i prava, ostvarivanje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, te se štite kolektivna, globalna prava i humanitarna prava. (NN. 56/1990.)
Osim što ustavnim uređenjem štiti i promiče ljudska prava i slobode, Hrvatska je stranka svih temeljnih međunarodnih ugovora s područja zaštite ljudskih prava. Tako je, prema preporukama Bečke deklaracije donesene 1993. godine na prvoj međunarodnoj Konferenciji o ljudskim pravima, Republika Hrvatska pristupila izradi Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava. U tom se programu navodi 17 prioritetnih područja zaštite i promicanja ljudskih prava – od nacionalnih manjina, preko obitelji, starijih osoba, djece i mladih, sve do vjerskih prava, slobode medija, zdravog života i okoliša. Na vrhu ljestvice navedenih prioritetnih područja nalaze se prava aktivnih sudionika i stradalnika rata . S njima u svezi, promiče se isključiva odgovornost i dužnost države za osiguranjem primjerene zaštite i skrbi o osobama koje su obranile i osigurale suverenitet i nezavisnost države, kao i svim stradalnicima i sudionicima rata. Slijedom toga, u Nacionalnom se programu, kao jedan od prioriteta države u zaštiti i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda navodi nužnost djelovanja na ublažavanju i otklanjanju posljedica Domovinskog rata. Stoga su unutar programa, kao ciljevi djelovanja u tom smjeru navedeni: sustavno zbrinjavanje sudionika i stradalnika Domovinskog rata, pružanje institucionalne psihosocijalne i zdravstvene pomoći, te poticanje zapošljavanja te kategorije ljudi, kao i afirmativno uključivanje društva i medija u očuvanje dostojanstva hrvatskih branitelja i stradalnika te digniteta Domovinskog rata. Posebno mjesto unutar tih 17 prioritetnih područja dano je i osobama s invaliditetom, a vezano uz koje se navodi da država posebnu pažnju posvećuje zaštiti tih osoba, njihovom ravnopravnom uključivanju u društveni život, kao i njihovoj primjerenoj zaštiti unutar svakog pojedinog sustava. Kao prvi i ključni cilj djelovanja prema osobama s invaliditetom, uz društvenu integraciju, profesionalnu rehabilitaciju, zaštitu prava i dostupnost informacija, navodi se nužnost uklanjanja predrasuda o osobama s invaliditetom, a u svrhu njihova obrazovanja i zapošljavanja. Očigledno je da invalidi Domovinskog rata ili, službeno nazivajući, hrvatski ratni vojni invalidi, pokrivaju dva prioritetna područja zaštite i promicanja temeljnih ljudskih prava – područje prava aktivnih sudionika i stradalnika rata i područje zaštite osoba s invaliditetom, pa bi se, obzirom na tu činjenicu, opravdano moglo reći da je prioritet djelovanja u korist ove kategorije ljudi, najmanje dva puta jači i nužniji, uz poseban naglasak na očuvanju dostojanstva i uklanjanju predrasuda prema tima osobama.