Odlomak

SAŽETAK:

U ovom radu obrađena je tema „Analiza administrativno-tehničkih principa efikasnosti ubiranja javnih prihoda“. Tema se bavi istraživanjem načina provođenja oporezivanja i ubiranja drugih javnih prihoda u BiH (entitetima BiH, i distriktu), zakonski i institucionalni okvir i sistem ubiranja javnih prihoda, te efikasnost principa ubiranja javnih prihoda. Retrospektivno je prikazan razvoj poreskih sistema i drugih oblika javnih prihoda u poslijeratnom periodu s obzirom da poreski sistem i poreska politika su značajna obilježja suverenosti svake nacionalne države i sastavni dio njene ekonomske i socijalne politike.

Ključne riječi: efikasnost, javni prihodi, porezi, carine, BiH

 

 

 

 

UVOD
Bosna i Hercegovina je prema ustavnom uređenju, složena država, odnosno, kompleksna država, te takvo uređenje za sobom povlači složenu strukturu ubiranja javnih prihoda (poreza, carina, akciza). Ubiranje javnih prihoda stvara velike administrativne troškove kako za državu, tako i za obveznike upravo zbog više „nivo“ na kojim se javni prihodi ubiru.
U cilju shvatanja uloge države BiH, entiteta, i distrikta u ubiranju i raspodjeli javnih prihoda, neophodno je navesti njihove nadležnosti u strukturi javnih prihoda. U nadležnosti BiH su indirektni porezi, i to porez na dodanu vrijednost (PDV), carine, akcize kao poseban porez, porez na promet i putarine koje su regulisani posebnim zakonima i predstavljaju prihod države, i uplaćuju se na jedinstven račun Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja zatim transferira-raspodjeljuje prihode na entitete, i Brčko Distrikt. U nadležnosti entiteta (FBiH i RS) i Distrikta Brčko su direktni porezi, koju su regulisani posebnim zakonima i predstavljaju prihode entiteta, Brčko Distrikta i kantona. Iz postojeće strukture vlasti razvijen je fiskalni pluralizam koji je uzrok mnogih razloga fiskalne neefikasnosti u BiH, kao i nemogućnosti ostvarivanja

 

 

 

 

 

UBIRANJE JAVNIH PRIHODA U BiH

Javni prihodi su novčana sredstva koja država prikuplja ili pribavlja fiskalnim putem, a na osnovu svog fiskalnog suvereniteta. (Kešetović I., 2009).
Na početku izuzetno je bitno navesti činjenicu da se po ustavnom uređenju BiH se sastoji iz dva entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska), i Distrikta Brčko, što ima veliku ulogu u efikasnosti principa ubiranja javnih prihoda, (nagležnosti entiteta, i distrikta kao i države BiH su klasificirane u uvodu).
Članom 8. Dejtonskog mirovnog sporazuma, dato je pravo entitetima da regulišu fiskalni sistem primarno u skladu sa interesima entiteta, uz odredbu da će entiteti iz vlastitih prihoda učestvovati u finansiranju Budžeta BiH i to FBiH dvije trećine i RS jednu trećinu za finansiranje zajedničkih institucija i servisiranja vanjskog duga, koji je alociran po entitetima u skladu sa predratnim zaduženjima. Jedini izvorni prihod Budžeta BiH predstavljale su administrativne takse po propisima državnih organa. Arbitražnom odlukom Visokog predstavnika u BiH 1999. godine, osnovan je Brčko distrikt kao jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave, koja je pod suverenitetom BiH.
Dakle, po odredbama dejtonskog Ustava fiskalni suverenitet je pripadao entitetima, a država je bila nadležna za regulisanje carinskog sistema, carinske politike i carinskih stopa, dok su čak i prihodi od carina pripadali entitetima. Parlamentarna supština BiH je 29.12.2003. godine usvojila Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja BiH kako bi se uspostavio jedinstven sistem naplate indirektnih poreza i sistem raspodjele prihoda prikupljenih po tom osnovu između budžeta BiH, budžeta RS, budžeta FBiH, budžeta Distrikta Brčko.
Uspostavljanjem Uprave za indirektno oporezivanje i donošenjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakona o porezu na dodatu vrijednost, ograničen je fiskalni suverenitet entiteta i značajan dio prenesen na nivo države, koja postaje nosilac suvereniteta u oblasti indirektnog oporezivanja (uvozne i izvozne dažbine, porez na dodatu vrijednost, akcize i svi drugi porezi zaračunati na robu i usluge, uključujući i putarine).
Cilj ovog seta zakona je bio obezbjeđivanje makroekonomske stabilnosti, fiskalne održivosti i stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u državi.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari