Odlomak

UVOD

Geodinamičke pojave (fenomeni) su ona obilježja geološkog okoliša koja nastaju kao rezultat aktivnih geoloških procesa: erozije i akumulacije, eolskih procesa, klizanja, permafrosta, formiranja krških uvjeta, sufozije, volumnih promjena u tlu, seizmičke i vulkanske aktivnosti U geodinamičke pojave se ne ubrajaju one koje nastaju procesima depozicije ili alteracije (izmjene) budući da su oni uključeni u opis značajki stijena i tala. U okviru inženjersko geoloških istraživanja proučavaju se značajke geodinamičkih pojava i procesa: tip pojave/procesa; geometrija pojave (oblik i dimenzije); i aktivnost procesa. Svrha inženjersko geoloških istraživanja je utvrditi uvjete u kojima su nastali, njihov intenzitet i učestalost, kako bi se procijenila opasnost koju mogu prouzročiti, tzv. geološki hazard.
Skup procesa u litosferi uzrokovanih geološkim unutrašnjim i vanjskim silama koje se ispoljavaju na površini Zemlje, odnosno reljefu, nazivaju se geodinaskim procesima.
U cilju razumjevanja takvih procesa i pojava koje uzrokuju, potrebno je razmotriti medij njihova ispoljavanja, tj. reljef, činioce koji u njima učestvuju, i najzad, analitički raščlaniti i klasificirati pripadajuće genetske komponente, kako bi teorijski i praktični aspekt geodinamskih procesa i pojava bili upotpunjeni.

1. KLIŽENJE

Najčešći geodinamički proces je kliženje, nakon kojega kao posljedica ostaju klizišta. I u slučaju kada nisu katastrofalna, kliženja predstavljaju ozbiljan problem gotovo u svim dijelovima svijeta, jer uzrokuju ekonomske ili socijalne gubitke, izravne ili neizravne, na privatnim i/ili javnim dobrima. Izravne štete nastaju u trenutku aktiviranja klizišta,oštećivanjem objekata i ljudskim gubicima (smrt ili povreda) unutar granica prostiranja klizišta. Indirektne štete se iskazuju i kroz duže vremensko razdoblje: reduciranjem vrijednosti nekretnina u ugroženim područjima, gubitkom produktivnosti zbog oštećenja na dobrima ili prekidom prometa, smanjenjem produktivnosti prouzročenim smrću ljudi, ozljedama ili psihološkim traumama i, konačno, troškovima sanacije šteta.
Kliženje terena,sa inženjerske tačke gledišta,je jedan od najznačajnijih padinskih procesa.Ono predstavlja veliku opasnost za objekte i ljude.Kliženje terena je složeno,pretežno translatorno kretanje stijenske mase niz padinu pod dejstvom sopstvene težine preko stabilne podloge.Proces počinje odvajanjem (otkidanjem) stijenske mase u padini,a nastavlja se složenim kretanjem niz padinu:translatorno pomjeranje,rotacija i tečenje.Kliženje može biti prirodni ili tehnogeni proces.Prirodni proces je u onim slučajevima kada je kliženje nastalo djelovanjem prirodnih činilaca:
-raspadanje stijenskih masa i zasićenje kore površinskog raspadanja
-povećanje nivoa podzemnih voda u padini usljed naglog pada vode u rijeci
-djelovanjem riječne erozije ili djelovanjem talasa jezera i mora
-djelovanjem zemljotresa i dr.
Kliženje je tehnogeni proces kada je izazvano djelovanjem čovjeka:
-kliženje u kosinama i nasipima saobraćajnica
-u kosinama površinskih kopova
-temeljnim iskopima i dr.
2. KLIZIŠTA

Tvorevina procesa kliženja je klizište. Klizište je termin za stjenovitu ili rastresitu stijensku masu odvojenu od podloge koja pod uticajem gravitacije klizi niz padinu. Kliženje ne mora da se kreće po jasno definisanoj površini (klizna površina) i tada se sredina po kojoj se odvija kretanje tijela klizišta naziva klizna zona. Klizište je jedan od geomorfoloških oblika koluvijalnog i geodinamički proces u inženjerskoj geologiji.Kliženje se može odvijati veoma različitim brzinama, od najsporijih kada se kretanje tla ne primećuje, do veoma brzog kada je moguć nastanak velikih šteta i mogu biti ugroženi životi ljudi.

Klizišta su odraz neravnoteže (nestabilnosti) u tlu. Kao što svako tijelo teži da iz stanja labilne ravnoteže pređe u stanje stabilne ravnoteže, tako i klizište kliženjem naniže teži da zauzme ravnotežni položaj odnosno da pređe u stanje stabilne ravnoteže. Uslovi za nastanak i razvoj klizišta su:
• geološki (povoljan litološki sastav, slojevitost, stepen litifikacije, pukotine)
• geomorfološki (nagib padine, dužina površine klizanja)
• hidrogeološki (nivo i režim podzemnih voda)
• klimatski i meteorološki (količina padavina, naglo topljenje snijega)
• vegetacioni
• antropogeni uticaji (zasijecanje nožice padine pri građevinskim radovima, natapanje zemljišta otpadnim vodama, nasipanje materijala na padinama, sječa šuma)
• drugi uticaji (zemljotres, podlokavanje nožice klizišta, uticaj promjene nivoa akumulacije, vibracije usljed saobraćaja i dr.)

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese