INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
POLITEHNIČKI FAKULTET
TRAVNIK
EGZODINAMIČNI PROCESI I POJAVE
SEMINARSKI RAD
Predmet: Inženjerska geologija
Mentor: Student:
Doc. Dr. Ermedin Halilbegović
Aida Đedović
Br. Indeksa:
PT-06/13-I
Travnik, januar 2014.
4
1. KLIŽENJE
Najčešći geodinamički proces je kliženje, nakon kojega kao posljedica ostaju klizišta. I u
slučaju kada nisu katastrofalna, kliženja predstavljaju ozbiljan problem gotovo u svim
dijelovima svijeta, jer uzrokuju ekonomske ili socijalne gubitke, izravne ili neizravne, na
privatnim i/ili javnim dobrima. Izravne štete nastaju u trenutku aktiviranja
klizišta,oštećivanjem objekata i ljudskim gubicima (smrt ili povreda) unutar granica
prostiranja klizišta. Indirektne štete se iskazuju i kroz duže vremensko razdoblje:
reduciranjem vrijednosti nekretnina u ugroženim područjima, gubitkom produktivnosti zbog
oštećenja na dobrima ili prekidom prometa, smanjenjem produktivnosti prouzročenim smrću
ljudi, ozljedama ili psihološkim traumama i, konačno, troškovima sanacije šteta.
Kliženje terena,sa inženjerske tačke gledišta,je jedan od najznačajnijih padinskih procesa.Ono
predstavlja veliku opasnost za objekte i ljude.Kliženje terena je složeno,pretežno translatorno
kretanje stijenske mase niz padinu pod dejstvom sopstvene težine preko stabilne
podloge.Proces počinje odvajanjem (otkidanjem) stijenske mase u padini,a nastavlja se
složenim kretanjem niz padinu:translatorno pomjeranje,rotacija i tečenje.Kliženje može biti
prirodni ili tehnogeni proces.Prirodni proces je u onim slučajevima kada je kliženje nastalo
djelovanjem prirodnih činilaca:
-raspadanje stijenskih masa i zasićenje kore površinskog raspadanja
-povećanje nivoa podzemnih voda u padini usljed naglog pada vode u rijeci
-djelovanjem riječne erozije ili djelovanjem talasa jezera i mora
-djelovanjem zemljotresa i dr.
Kliženje je tehnogeni proces kada je izazvano djelovanjem čovjeka:
-kliženje u kosinama i nasipima saobraćajnica
-u kosinama površinskih kopova
-temeljnim iskopima i dr.
5
2. KLIZIŠTA
Tvorevina procesa kliženja je klizište.
Klizište je termin za stjenovitu ili rastresitu stijensku
masu odvojenu od podloge koja pod uticajem gravitacije klizi niz padinu. Kliženje ne mora da
se kreće po jasno definisanoj površini (klizna površina) i tada se sredina po kojoj se odvija
kretanje tijela klizišta naziva klizna zona. Klizište je jedan od geomorfoloških oblika
koluvijalnog i geodinamički proces u inženjerskoj geologiji.Kliženje se može odvijati veoma
različitim brzinama, od najsporijih kada se kretanje tla ne primećuje, do veoma brzog kada je
moguć nastanak velikih šteta i mogu biti ugroženi životi ljudi.
Klizišta su odraz neravnoteže (nestabilnosti) u tlu. Kao što svako tijelo teži da iz stanja labilne
ravnoteže pređe u stanje stabilne ravnoteže, tako i klizište kliženjem naniže teži da zauzme
ravnotežni položaj odnosno da pređe u stanje stabilne ravnoteže. Uslovi za nastanak i razvoj
klizišta su:
geološki (povoljan litološki sastav, slojevitost, stepen litifikacije, pukotine)
geomorfološki (nagib padine, dužina površine klizanja)
hidrogeološki (nivo i režim podzemnih voda)
klimatski i meteorološki (količina padavina, naglo topljenje snijega)
vegetacioni
antropogeni uticaji (zasijecanje nožice padine pri građevinskim radovima, natapanje
zemljišta otpadnim vodama, nasipanje materijala na padinama, sječa šuma)
drugi uticaji (zemljotres, podlokavanje nožice klizišta, uticaj promjene nivoa
akumulacije, vibracije usljed saobraćaja i dr.)
