Osnovni finansijski izvještaji
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio loodii93 11. februar 2015. Prijavi dokument
UVOD
U radu će se analizirati ekonomska uloga države kao i načini na koji se može povećati efikasnost njenog djelovanja. Uloga države u okvirima savremene privrede dobija sve veći značaj pa samim tim pitanje njene efikasnosti je od velikog značaja. Postoji saglasnost oko najvažnijeg zadatka države a to je da obezbjedi pravni poredak kojim se štite osnovne institucije i pravila ponašanja u tržišnoj privredi i garantuje svojina i ugovor za sve ekonomske učesnike.
Ekonomska uloga države ima određene specifičnosti:
Funkcije se vrše suštinski različito u odnosu na način kako to čine individualni ekonomski učesnici kroz tržišni mehanizam.
U slučaju ekonomske uloge države odluke se donose putem javnog izbora i kolektivnog odlučivanja i to kroz parlamentarne glasačke i ostale javne procedure.
Legitimitet javne funkcije proizilazi, neposredno ili posredno, iz izbornog procesa, a odgovornost za valjano vršenje funkcija postoji, posredno ili neposredno, prema samom biračkom tijelu.
Država jedina raspolaže pravom da prisilno sprovede svoje odluke.
1. RAZVOJ I NASTANAK
Prisustvo države u privredi je postojalo oduvijek, pa je samim tim postojala i težnja ekonomske slobode, odnosno nemješanje države u privredu. Ovdje važno mjesto zauzima Adam Smit koji u svome djelu «Istraživanje prirode i uzroka bogastva naroda», smatra da će opšti interesi biti najbolje ostvareni ako budu prepušteni slobodnom djelovanju, bez mješanja bilo kakvog stranog autoriteta. Međutim Kejns je smatrao da je potrebno nešto i žrtvovati od induvidualnih sloboda da bi privreda u cjelini bolje funkcionisala. On smatra da država zavisno od situacije treba poduzimati određene mjere u privredi.
Jačanje uloge države u društvu ima svoje prelazne etape:
1. Velika svjetska ekonomska kriza 1929.god. (period ”Kejnzijanske revolucije”),
2. period posle II svjetskog rata i
3. period III tehnološke revolucije.
Bitni faktori ekonomskog života razvijenih zemalja su:
• Krupne korporacije;
• Organizovani sindikati i
• Država.
U ekonomskoj teoriji već krajem prošlog, a naručito u prvoj polovini XX vjeka, počinju sve više preovladavati teorije o potrebi i nužnosti državnog intervencionizma u privredi. Razvojem kapitalizma, odnosno njegovim postepenim prelaskom u drugu i posljednju fazu, u fazu monopolističkog kapitalizma ili ekonomskog imperijalizma, sve češće dolazi do pojava krize i depresija, do hiperprodukcije raznih vrsta robe, do masovne nezaposlenosti.
U procesu reprodukcije ukupnog društvenog kapitala ovo je dovelo do velikih i nepremostivih teškoća koje su se ispoljile naručito posle prvog svjetskog rata i posbno u vezi sa velikom ekonomskom krizom, koja se javila u periodu od 1929. do 1933.godine. U depresiji 1929.god. došlo je, npr. u privredi SAD do ogromnog pada u investicijama fiksnog kapitala (izgradnja i oprema). Privatna izgradnja pala je od 7 milijardi iz 1929. na svega 1,7 milijardi u 1932. godini, dok su izdaci za proizvodnu opremu pali od 6,4 milijarde na 1,8 milijardi. Ukupan pad iznosio je od 14,2 na 3,5 milijardi. Taj pad praćen je i velikim investicijama u zalihe koje su izazvane oštrim padomukupnog volumena realizacije. Među mnogobrojnim teoretičarima se u savremenoj buržoaskoj ekonomskoj nauci mnogo manje diskutuje i postavlja pitanje: da li država uopšte treba da interveniše u privredi, sve se više diskutuje i tretira problem: koliko i do koje mjere država treba da se mješa u pitanje privrede, kolika treba da bude visina i kakva da bude suština i karakter ove investicije. Prema ovim teorijama država treba , pored posrednih oblika uticanja na razvoj privrede koji su praktikovani i ranije (poreska, kreditna i finansiska politika) da i neposredno utiče na razvoj politike.
1.1. Specifičnosti vršenja ekonomske funkcije
• Saglasnost postoji oko najvažnijeg zadatka države da obezbjedi pravni poredak kojim se štite osnovne institucije i pravila ponašanja u tržišnoj privredi i garantuje svojinu i ugovor za sve ekonomske učesnike.
• Funkcije se vrše suštinski različito u odnodu na način kako to čine induvidualni ekonomski učesnici kroz tržišni mehanizam.
• U slučaju EFD odluke se donose putem javnog izbora i kolektivnog odlučivanja i to kroz parlamentarne glasačke i ostale javne procedure.
• Legitimitet javne funkcije proizilazi, neposredno ili posredno, iz izbornog procesa, a odgovornost za valjano vršenje funkcije, posredno ili neposredno, prema samom biračkom tijelu.
• Država jedina raspolaže pravom da prisilno sprovede svoje odluke.
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Objavio dejana1995 25. septembar 2023.
Komentari
You must be logged in to post a comment.