Odlomak

1.UVOD

Atletika je jednaodtemeljnih i najraširenijihsportskih grana, kojukarakterizujeosnovniljudskipokret i ponašanje, a kojaobuhvata: trkačke, bacačke i skakačke discipline. Zbogsvojesveobuhvatnostizovemo je, i istinskijeste, kraljica sportova.Atletskimvježbamastiče se fizičkasnaga, izdržljivost, brzina i okretnostaučvršćuju se svojstvavoljekaoštosuhrabrost, odlučnost i upornost. Discipline atletikeodlikuju se motoričkimkretanjimakoja se uspješnomoguprimjenjivati u tokuobrazovnogprocesailikrozdrugeoblikevježbanja, pomoćukojih se značajnoutičenapodizanjeopštepsihofizičkesposobnostipojedinca. Atletika je polazište i temeljzasveostalesportove.Od 1896 godineuključena je u redovni program Olimpijskihigara.

Onapredstavljaosnovni i najznačajnijisadržajsvakihOlimpijskihigara.Međunarodnaatletskafederacija (IAAF) osnovana je 1912. godine u Stokholmu i danasima 212 država – članica. Od 1983. održava se prvonačetiri a sadanadvegodinesvetskoprvenstvozaseniore i seniorke, od 1986. godinezajuniore i juniorke a od 1999. godine i zakadete i kadetkinje. Od 1930. svakečetvrtegodineodržava se prvenstvoEvropezaseniore i seniorke, a od 1929. godine i Balkanskeigre. Atletika je najrazvijenija u SAD a odmahzanjomsu Rusija, Nemačka, Kuba i Kenija.

Izpodeletrkačkihdisciplinazamojseminarski rad je bitno da obradimpreponsketrke.
Preponske trke: uključuju tzv. visoke prepone (60 m prepone u dvorani, 100 m prepone žene, 110 m prepone muškarci), zatim tzv. niske prepone ([[Trka na 400 metara sa preponama|400 m prepone]) i 3.000 m prepreke (stipl).

Jedanodnašihatletičarakojisvojukarijerugradinapreponskimtrkamaje Emir Bekrić i on je ujedno i tema mog seminarskog rada.
2.PREDMETNI CILJ RADA

Glavni predmet ovog rada je naš atletičar Emir Bekrić, a cilj je da se prikaže njegova biografija i sportska karijera, kao podstreh za bavljenje atletikom i prikaz jednog primera uspešnog atletičara koji može da služi samo za primer.
3.METOD RADA

U ovom seminarskom radu koristiti će se deskriptivna metoda na nivou teorijske analize i uopštavanja. Koristit će se primarni i sekundarni izvori informacija, kako domaća tako i strana literatura, stručni referati, internet izvori, kao i ostali izvori informacija.

4. TRKE SA PREPONAMA

Preponsko trčanje se pojavilo u Engleskoj oko 1830. Prepone su bile drvene barijere. Oksford i Kembridž su 1864. usaglasili prve standarde: staza je duga 120 jardi (109,72 metra), a deset prepona su visoke 3 stope i 6 inča (1,06 metara). Masivne prepreke su 1895. zamenjene lakšim preponama u obliku slova T. Do 1935. trkači koji bi oborili više od tri prepone bili bi diskvalifikovani. Rekordi su se uvažavali jedino ako bi sve prepone ostale nesrušene. Godine 1935. uvedene su prepone u obliku latiničnog slova L, koje pri udaru padaju napred i umanjuju mogućnost povrede.
Trka na 110 metara sa preponama je na programu olimpijskih igara od prvih Olimpijskih igara 1896. Žene su od Olimpijskih igara 1932. trčale na 80 metara sa preponama, što je od 1972. promenjeno na 100 metara. Nekada su muškarci trčali i trke na 200 metara sa preponama, ali IAAF od 1960. više ne vodi statistike za ovu disciplinu.

4.1. Trke sa preponama na 110m

Trka na 110 metara sa preponama je olimpijska atletska disciplina za muškarce. Na stazi dugoj 110 metara postavljeno je deset ravnomerno udaljenih prepona visine 1,067 metara. One su takve konstrukcije da ih atletičar može oboriti, što mu se ne računa kao pogreška, već mu samo umanjuje brzinu. Takmičari u ovoj disciplini startuju iz startnih blokova, kao i oni koji trče 100 metara bez prepona. Prva prepona se nalazi 13,72 metra od starta, a preostalih 9 su na rastojanju od po 9,14 metara. Rastojanje od poslednje prepone do cilja je 14,02 metra.
Najbrži atletičari u ovoj disciplini postižu rezultate oko 13 sekundi (svetski rekord 12,87), što odgovara srednjoj brzini od 8,54 m/s, ili 30,74 km/h.

4.2. Trke 400 m prepone

Takmičaritrčejednomkrugnastazi od 400 m. Krećuizstartnihblokovaizniskogstartai trče u odvojenimstazamasavladavajućidesetravnomernoraspoređenihprepona u tokutrke. Standardnavisinaprepona u metrimazamuškarce je 0,914 m. Standardnavisinaprepona u metrimazažene je 0,762 m. Razmak od startnelinije do prveprepone je 45 m. Razmakizmeđuprepone je 35 m. Razmak od zadnjeprepone do cilja je 40 m. Vremereakcijemanje od 0,1 se smatrapogrešnimstartom i trkačićebitiopomenuti. Prilikomsledećegpogrešnogstartabilokojiatletičarmožebitiodmahdiskvalifikovan.Trkačtakođemožebitidiskvalifikovanakopređeizsvoje u suprotnustazu . Osim u slučajunamernogrušenjaprepone, samorušenjepreponenepovlačizasobomdiskvalifikaciju, nitiometapriznavanjeeventualnogrezultatailirekorda.

Prvatrkasapreponamaduga 440jardibila je u Oxfordu, Engleskaoko 1860. godine. Takmičarisumoralipreskakati 12 ogromnihdrvenihpreponavisokih 100 cm, kojesu bile ukopane u tlo. Disciplina 400 m s preponamapostala je standardnadisciplinazamuškarcenaOlimpijskimigrama 1900. godine. Osamdeset i četirigodinekasnijenaOlimpijadi u Los Anđelesu ovadisciplinauvrštena je zažene .

5.GLAVNI DEO – Emir Bekrić

5.1. Biografija

Mnogovišeodrezultata, javnost je komentarisalaporekloovogmladog, elokventnog i harizmatičnogsportistekoji je rođen u jekubeogradskihdemonstracijamarta 1991. godine, u poslednjimdanimapostojanja SFR Jugoslavije.

OdrastaonaStaromsajmištu, vodiobičan i skromanživotposvećen pre svegasportu, a redovan je “gost” beogradskoggradskogprevoza, jerjošuveknemasvojautomobil .Sin ocamuslimanskeveroispovesti i majkepravoslavke ne voli da priča o svomprezimenu i ne misli da je njegovareligijauopštebitna.Jednomprilikom je rekaomedijima:

“Jasamvamkao bonbon karamela, pola-pola.Odocamuslimanskeveroispovesti i majkepravoslavke. Ustvari, sin dvojedobrih, poštenih i časnihljudi, kojisumene i sestruSenunaučili da svakogauvažavamo.I zato mi smetajusvojatanja, pobilokojemosnovu.Nacionalističkeprepirkenatemumogporjekla i religioznosti, pogotovo. Jasamobičanmomak, pobožankoliko i mnogidrugi. I zahvalanSvevišnjemnasvemušto mi je pružio u životu. Zdravlju i ljubavinajbližih, najviše.Nisamnamjenskivjernik. Ne ljubimkrst i molim se Bogusamokada mi ne ide ilineštojakoželim, većsvakoveče. I nikada ne zaboravim da gapodsjetim da me ostavinormalnim, kakvimsebesmatram. Nisamjedini u familijikoji je takoiskren i dubok u vjeri.Mamindeda je bio ugledniprota, a jedanrođak se zamonašio u Hilandaru.Sveštoradimvolim da radimizduše.I čistasrca. I nikada ne bihtrčaozadruguzemlju! A, mogaosam“.

Emir studiramenadžment u sportu, a sportski idol mu je plivačMiloradČavić.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 5 stranica
  • Atletika Miroslav Mikic
  • Školska godina: Miroslav Mikic
  • Seminarski radovi, Skripte, Sport
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sport

Komentari