1

1. UVOD

osle višegodišnjih napora i rasprava u Evropskoj uniji i nekoliko neprihvaćenih 
predloga, decembra 2000. godine na sastanku Evropskog saveta u Nici došlo do 
političkog rešenja problema pitanja učestvovanja radnika u upravljanju, čime je 

otklonjena   poslednja   prepreka   da   oktobra   2001.   godine   Evropski   savet   usvoji   tekst 
Uredbe o Statutu Evropske kompanije.

P

Ovome je prethodila i rasprava na sastanku Evropskog saveta u Lisabonu marta 2000. 
godine   kada   je   postavljen   cilj   da   se   u   Evropi   ostvari   najkompetitivnija   globalna 
ekonomija do 2010. godine.

1

 Kao deo programa za ostvarenje tog cilja sačinjeni su brojni 

predlozi u sferi kompanijskog i prava finansijskih usluga. Pritom se vodilo računa o 
konkurentskim tržištima, pre svega SAD, ali i globalizaciji jeftinih ekonomija u razvoju. 
Postavljen je i cilj ostvarenje jedinstvenog tržišta kapitala do 2005. godine kroz Plan za 
finansijske   usluge   (Financial   Services   Action   Plan,   1999),   a   predlozi   regulative   za 
Evropsku kompaniju, Desete, Trinaeste i Četrnaeste Direktive bile su deo tog plana.

2

 

Tokom nekoliko godina nakon ovog Plana ispunjeni su ciljevi u oblasti kompanijskog 
statusnog   prava   skoro   u   potpunosti   i   doneti   su   svi   predviđeni   dokumenti   (Uredba   o 
Statutu   Evropske   kompanije   i   Direktiva   o   položaju   zaposlenih,   Direktiva   o 
prekograničnim spajanjima društava kapitala i Direktiva o ponudi za preuzimanje), osim 
Direktive koja je trebalo da reguliše prekograničnu promenu sedišta društava.

3

 U oblasti 

kompanijskog   prava   donošenje   Uredbe   o   Evropskoj   kompaniji   (SE)

4

  predstavljaju 

izuzetan uspeh i novu, gotovo revolucionarnu fazu u oblasti kompanijskog prava EU, 
koja omogućava drugačiji način organizovanja i funkcionisanja društava na jedinstvenom 
tržištu. To je praćeno i nekim drugim odredbama, već usvojenim ili u fazi usvajanja, ali i 
jednim   potpuno   novim   odnosom   prema   osnovnim   pravima   i   u   vezi   sa   tumačenjem 
Ugovora o osnivanju EZ. Tako se pravo na nastanjivanje iz članova 43 i 48 Ugovora o 
osnivanju EZ sada tumači tako da su kompanije (društva) u mogućnosti da se kreću 
nesmetano na teritoriji cele Zajednice, podrazumevajući pod tim kako promenu sedišta, 
tako i prekogranična spajanja.

5

 Na taj način liberalno tumačenje prava na nastanjivanje, 

uz   već   usvojene   dokumente   koji   razrađuju   ovo   pravo   (Direktiva   o   prekograničnim 

1

 

Videti naročito tačke 1, 2, 20 i 21 Zaključaka iz Lisabona, tekst dostupan na internet strani: http://www.consilium.europa.eu. 24/05/07

2

 

“Financial Services: Implementing the Framework for Financial Markets: Action Plan”, European Commission, COM (1999) 232. Tekst  

dostupan na internet strani: http://www.europa.eu. 24/05/07

3

 

Council Regulation (EC) No 2157/2001 of 8 October 2001 on the Statute for a European company (SE), OJ L 294 of 10.11.2001, Council 

Directive 2001/86/EC of 8 October 2001 supplementing the Statute for a European company with regard to the involvement of employees, OJ L  
294 of 10.11.2001, Directive 2005/56/EC of the European Parliament and of the Council of 26 October 2005 on cross-border mergers of limited 
liability companies, OJ L 310, 25.11.2005, European Parliament and Council Directive 2004/25/EC of 21 April 2004 on takover bids, OJ L 142  
of 30.04.2004. Tekstovi dostupni na internet strani: http://www.europa.eu. 24/05/07

4

 

U tekstu će se koristiti termini kompanija i društvo kao sinonimi pošto se oba izraza na različitim zvaničnim jezicima EU upotrebljavaju da 

označe istovetne pravne subjekte. Skraćenica za Evropsku kompaniju SE (od Societas Europaea, latinski izraz) preuzeta je iz Uredbe.

5

 

Videti praksu Evropskog suda pravde u slučaju 

Centros 

(Case C-212/97), koja predstavlja prvi u nizu slučajeva prekograničnih kretanja koji 

pokreće pitanje smisla i domašaja prava na nastanjivanje, a nastavlja se presudama u slučajevima 

Überseering 

(Case C-208/00), 

Inspire Art Ltd. 

(Case C-167/01), kao i 

Sevic 

(Case C-411/03). Tekst dostupan na internet strani: http://www.europa.eu. 24/05/07.

2

spajanjima   društava   kapitala),   kao   i   regulativa   vezana   za   Evropsku   kompaniju 
predstavljaju celinu u jednoj novoj razvojnoj fazi kompanijskog prava EU.

6

2. ISTORIJAT

Ideja o stvaranju evropske forme kompanije se javila još nakon Drugog svetskog rata, da 
bi kasnije naročito bila razvijena u okviru EU. Sam početak ideje se vezuje naročito za 
holandskog profesora Sandersa, koji je svojim uvodnim predavanjem na Roterdamskom 
fakultetu postavio osnov ovoj budućoj formi društva. Profesor Sanders je pod okriljem 
Evropske  komisije  izradio   i  tekst  prvog   predloga  ove   forme   društva,   koji  će  kasnije 
postati osnova za predloge Uredbe o Statutu SE. Prvi zvanični predlog u okviru EU je 
Komisija objavila 1970. godine. Taj Predlog je modifikovan novim Predlogom iz 1975. 
godine. Rad na regulativi Evropske kompanije je obustavljen 1982. godine, i nastavljen 
tek nakon donošenje Evropskog jedinstvenog akta 1986. godine. Evropska komisija je u 
značajnoj meri modifikovala ranije Predloge, i zamenila ih novim 1989. godine, a kasnije 
je on, nakon procedure unutar organa EU izmenjen 1991. godine. Posle Predloga iz 1991. 
je   usledilo   nekoliko   nezvaničnih   izmena   koje   nisu   bile   podnošene   na   uvid   drugim 
organima Zajednice. Naročiti podsticaj u pokušaju novog rešenja ovog pitanja dat je 
1997.   godine,   kada   je   Evropska   komisija   pokušala   da   novim   programom   u   oblasti 
kompanijskog   prava   reguliše   nekoliko   spornih   pitanja,   među   kojima   i   Evropsku 
kompaniju. Tako je došlo do novog pokušaja u vezi sa rešenjem pitanja participacije 
radnika   u   upravljanju   tzv.   Izveštajem   grupe   Davinjon,   koji,   međutim,   nije   usvojen. 
Konačno   rešenje   problema   usledilo   je   na   sastanku   Evropskog   saveta   u   Nici,   7.   i   8. 
decembra 2000. godine, kada je usvojen politički kompromis o učestvovanju radnika u 
upravljanju, koji je predstavljao i konačno rešenje ovog pitanja, definisano 20. decembra 
2000.   godine   na   specijalnom   sastanku   Saveta.8   Evropska   komisija   je   iznela   nešto 
izmenjen Predlog Statuta SE, zajedno sa dogovorenom Direktivom o položaju radnika u 
SE. Iako sa protivljenjem Evropskog Parlamenta, oba dokumenta su usvojena zvanično 
oktobra 2001. godine, čime je ovo pitanje definitivno rešeno.

3. SVRHA I PREDNOSTI SE

7

Stvaranje   Evropske   kompanije   ranije   je   bilo   motivisano   suprotstavljanju   jakoj 
konkurenciji američkih društava koja su izazvala strah u evropskim zemljama. Zbog toga 
se insistiralo na stvaranju SE, koje bi, kao forma koncentracije, moglo da odgovori na 
takvu konkurenciju. 

6

 

Directive   2005/56/EC   of  the   European   Parliament  and   of  the   Council  of   26   October  2005   on   cross-border   mergers  of  limited   liability  

companies, OJ L 310, 25.11.2005. Direktiva o prekograničnoj promeni registrovanog sedišta još uvek je u fazi sastavljanja i do sada nije bilo  
njenih zvaničnih predloga.

7

 

Societas Europaea

background image

4

kvalitetu i statusu, sa međudržavnim atributima koji bi bili vrlo privlačni i stoga imali 
konkurentski uticaj na prava zemalja-članica. 

Najčešći   argument   protiv   Evropske   kompanije   odnosi   se   na   svrhu   i   smisao   njenog 
postojanja, i to naročito nakon donošenja Direktive o prekograničnim spajanjima, kao i u 
vezi sa činjenicom da Evropski sud pravde zauzima sve liberalnije shvatanje prava na 
nastanjivanje.   Neki   autori   ističu   da   su   se   okolnosti   u   vezi   sa   prvobitnim   predlogom 
Statuta SE promenile u toj meri da je opravdano postaviti pitanje potrebe postojanja SE. 
Od početnog predloga Statuta o SE i tako oblikovanog „pravog evropskog” društva nije 
mnogo   ostalo,   koliko   jedna   mešovita   forma   sa   karakteristikama   svakog   nacionalnog 
prava ponaosob. Stoga često kritičari SE ukazuju na harmonizaciju kompanijskog prava 
kao dovoljan način kreiranja uslova za pokretljivost društava.

9

  Kakvi god bili teorijski 

argumenti,   činjenica   je   da   je   usvajanjem   Uredbe   o   Statutu   SE   otvorena   mogućnost 
osnivanja ove forme društva koja nesumnjivo može imati prednosti, pre svega kao još 
jedan način reorganizacije i pokretljivosti društava, koja je do skoro bila gotovo potpuno 
onemogućena u praksi. 

3.1.

NAJZNAČAJNIJE ODREDBE RANIJIH PREDLOGA

Prve ideje o SE predviđale su stvaranje jedinstvenog pravnog sistema koji bi samostalno i 
isključivo regulisao ovu formu društva. Predlozi iz 1970. i 1975. godine su u potpunosti 
regulisali SE, čineći je na taj način nezavisnom u odnosu na nacionalna prava zemalja-
članica. Takvo regulisanje je predstavljalo stvaranje svojevrsnog „Evropskog zakona o 
akcionarskom društvu”, jer je uređivalo sva pitanja, počev od osnivanja do prestanka 
društva. U ovim redakcijama Statuta Evropska kompanija je bila potpuno nezavisna od 
nacionalnih prava i njihovih odredbi, te se za sva pitanja koja nije rešio Statut predviđala 
primena opštih pravnih pravila komunitarnog sistema. Osim toga, Predlozi su sadržali i 
jedinstvene odredbe o oporezivanju, koncernima i pravu konkurencije, kao i učestvovanju 
radnika u upravljanju. Ovaj predlog je u velikoj meri bio zasnovan na nemačkom pravu, 
naročito   u   vezi   sa   pitanjima   grupa   društava.   Osim   toga,   on   je   predviđao   obavezni 
dualistički sistem, a takođe i učešće zaposlenih u organima društva. Bilo je predviđeno 
registrovanje SE u zajedničkom Evropskom registru i kontrola Evropskog suda pravde 
pre registrovanja, a postojala je uloga ovog organa i u rešavanju drugih sporova u vezi sa 
SE. Većina odredbi koje nisu statusnog karaktera (oporezivanje, konkurencija i grupe 
društava)   je   izbačena   u   kasnijim   verzijama   Predloga,   dok   je   pitanje   učestvovanja 
zaposlenih regulisano u okviru posebne direktive, koja je doneta kao prateći dokument uz 
Statut o SE. Treba, međutim, imati u vidu da je do promene načina regulisanja SE došlo 
pre   svega   usled   objektivnih   razloga,   jer   je   od   trenutka   sastavljanja   prvog   i   narednih 
predloga došlo do značajnog razvoja kompanijskog prava i drugih pitanja unutar EU, pa 
je njihovo unošenje u kasnije predloge bilo potpuno suvišno. Tako se u Predlogu Statuta 
iz 1989. godine vidi vrlo jak uticaj kako Treće direktive, tako i predloga Desete direktive.

9

 

Ibid., p. 11.

5

 

3.2.

UREDBA O STATUTU EVROPSKE KOMPANIJE

10

Regulisanje  Evropske  kompanije   prilično   je   kompleksno.   Iako   će   kasnije  o   izvorima 
prava biti više reči, ovde ćemo samo napomenuti da Statut o Evropskoj kompaniji sadrži 
jedan broj odredbi koje se direktno primenjuju na ovo društvo, i takva kakva su ta pravila 
moraju biti uneta u nacionalna prava. U pitanjima koja su harmonizovana komunitarnim 
pravom primenjuju se odredbe nacionalnih prava u koja su ova (harmonizovana) pravila 
uneta, i to prema mestu nalaženja registrovanog sedišta SE. Osim toga, u određenim 
pitanjima Uredba potpuno upućuje na nacionalna prava zemalja-članica, gde razlike u 
nacionalnim   regulativama   imaju   poseban   značaj   i   otvaraju   mogućnost   različitih 
modifikacija   osnovnog   oblika   Evropske   kompanije.   Uredba   je   ograničena   na   pitanja 
statusnog kompanijskog prava, a sva druga pitanja, naročito oporezivanje, konkurencija, 
intelektualna svojina ili insolventnost regulišu se pravilima nacionalnih prava, odnosno 
drugim odredbama komunitarnog prava koja regulišu ova pitanja direktno. Vrlo značajno 
pitanje učestvovanja radnika u upravljanju u Evropskoj kompaniji regulisano je pratećom 
Direktivom uz ovu Uredbu.

3.2.1.

 Opšte odredbe (članovi 1-14)

Pojam SE  

– Uredba reguliše stvaranje posebne evropske forme akcionarskog društva 

koju   naziva  

Societas   Europaea

,   skraćeno   SE.   Već   samo   određenje   SE   kao   posebne 

evropske 

forme društva izazvalo je brojne kritike već u Evropskom parlamentu, a zatim i 

u teoriji i praksi, uzimajući u obzir značajnu primenu nacionalnog prava zemalja članica. 
Kapital Evropske kompanije izražen je u akcijama, i definisano je pravilo ograničene 
odgovornosti   akcionara   u   granicama   iznosa   njihovih   upisanih   akcija.   Kao   i   svako 
akcionarsko društvo i SE ima pravnu ličnost.  

Kapital SE  

– Kapital SE se izražava u 

evrima,  i  to  u  najmanjem  iznosu  od  120  000  eura upisanog  kapitala.  Ukoliko  prava 
zemalja-članica   zahtevaju   veći   upisani   kapital   za   društva   koja   obavljaju   određene 
aktivnosti, ta pravila će se primenjivati i na SE koja imaju registrovano sedište u toj 
zemlji. Pravila vezana za kapital, njegovo održavanje i promene, kao i odredbe vezane za 
akcije, obveznice i druge hartije od vrednosti se određuju prema odredbama merodavnog 
nacionalnog prava koja se odnose na akcionarska društva.

Statut i osnivački akti SE 

– Uredba o SE govori o »statutima SE« i pod tim podrazumeva 

kako akt o osnivanju, tako i statut, ukoliko je on prema nacionalnom pravu predviđen kao 

10

 

Council Regulation (EC) No 2157/2001 of 8 October 2001 on the Statute for a European company (SE), OJ L 294 of 10.11.2001.  U najnovijoj 

verziji   Statuta   se   govori   o   „evropskom     društvu   –   europäischer   Gesellschaft”,   umesto   ranijeg   naziva   „evropsko   akcionarsko   društvo   – 
europäischer Aktiengesellschaft”. Ova promena je, međutim, uneta samo u nemačku verziju Statuta, a i u ovoj verziji je promena učinjena samo u  
naslovu ali ne i u daljem tekstu. Videti: Schwarz, Gűnter Christian, “Zum Statut der Europäischen Aktiengesellschaft”, op. cit., p. 1848.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti