Odlomak

UVOD

Učesnici na finansijskim tržištima mogu biti finansijske institucije i finansijski posrednici. Finansijske institucije se mogu pojaviti kao zajmodavci ili kao nosioci regulatorne uloge. Osnovna uloga im je da posreduju između suficitnih i deficitnih ekonomskih jedinica i to tako što prikupljaju akumulaciju preko svojih kreditnih i finansijskih instrumenata i vrše njeno usmeravanje kreditiranjem ili kupovinom finansijskih instrumenata zajmoprimaoca. Finansijski posrednicipovezuju učesnike na finansijskim tržištima ostvarujući zaradu na osnovu razlike u ceni po kojoj angažuju sredstva i po kojoj ih plasiraju.

 

 

 
1.    FINANSIJSKE INSTITUCIJE
Postoji veći broj institucija finansijskih tržišta. One su se razvijale uporedo sa razvojemovih tržišta. Pojedine institucije nastale su pre finansijskih tržišta (banke, štedionice).Neke institucije tvorevina su finansijskih tržišta, kao što su institucionalni investitori (osiguravajuće organizacije, penzioni fondovi), kao i neki finansijski posrednici (investicione kompanije).
Finansijske institucije se mogu klasifikovati na različite načine.Prema jednoj klasifikaciji finansijske institucije se dele u tri grupe:

•    intermedijarne finansijske institucije,
•    berze,
•    pomoćne i specijalizovane finansijske institucije.

Intermedijarne finansijske institucije u tokovima finansijske štednje od suficitnih do deficitnih ekonomskih jedinica učestvuju tako što i one izdaju (kreiraju) određene finansijske instrumente, koji su predmet kupovine i prodaje kojima se transferiše finansijska štednja.Ove institucije su finansijski posrednici u punom smislu reči. Postoje razne vrste intermedijarnih finansijskih institucija, a najvažnije su: komercijalne banke, štedionice, štedno-kreditne zadruge, osiguravajuće kompanije, penzioni fondovi, finansijske kompanije. Berze su druga specifična vrsta finansijskih institucija. One ne kreiraju svoje finansijske instrumente, već su organizovana mesta za njihov promet.Treću grupu čine sve ostale finansijske institucije.One su međusobno različite. Zajedničko im je to što je svaka od njih specijalizovana za određenu vrstu aktivnosti u finansijsko-tržišnom smislu, zbog čega imaju zajednički naziv pomoćne i specijalizovane
Prema drugoj klasifikaciji, finansijske institucije se dele u sledeće grupe:.

•    centralna banka, kao centralna monetarno-finansijska institucija,
•    depozitne institucije,
•    nedepozitne institucije,
•    posredničke institucije.

Centralna bankaima poseban značaj jer vrši regulativnu ulogu na finansijskom tržištu posebno na tržištu novca gde određuje nivo novčane mase i kamatnih stopa, jer vrši zaštitu učesnika na finansijskom tržištu, a doprinosi razvoju finansijskog tržišta emitovanjem HOV i operacijama na otvorenom tržištu.
Depozitne institucije do sredstava dolaze prikupljanjem depozita od ostalih učesnika na finansijskom tržištu i oni za njih čine pasivu pošto im ti depoziti stvaraju obavezu prema deponantima, a aktiva sui m odobreni krediti ili ulaganja u razne oblike finansijske aktive a najčešće HOV. U ove institucije spadaju banke i štedneinstitucije: štednokreditne zadruge, štedionice i kreditne zadruge.
Poslovne banke– su finansijski posrednici koji uglavnom prikupljaju sredstvaizdavanjem transakcijskih depozita (depozita na osnovu kojih se mogu izdavati čekovi)zatim štednih depozita (depozita koji se mogu trenutno isplatiti ali na osnovu kojih se nemogu izdavati čekovi) i oročenih depozita (depozita sa fiksnim rokovima dospeća). Takoprikupljena sredstva koriste se za odobravanje poslovnih, potrošačkih i hipotekarnihkredita, za kupovinu državnih obveznica i obveznica lokalnih vlasti.
Štedno kreditne zadruge– prikupljaju sredstva uglavnom kroz štedne depozite,oročene depozite i tekuće račune.
Kreditne zadruge– su male kooperativne kreditne institucije koje su organizovaneoko postojećih društvenih grupa ili zajednica poput sindikata, zajednice zaposlenihjednog preduzeća i sl. One prikupljaju depozite i plasiraju ih u potrošačke kredite.Zahvaljujući novoj regulativi i njima je dozvoljeno otvaranje tekućih računa i odobravanje hipotekarnih kredita.

U nedepozitne institucijespadaju društva životnog osiguranja, penzioni fondovi i državni penzioni fondovi. Ove institucije do sredstava ne dolaze prikupljanjem depozita nego na drugi način.
Društva životnog osiguranja– osiguravaju ljude od finansijskog rizika kojinastaje usled smrti te prodaju anuitete (godišnje isplate dohotka po penzionisanju tjrentu). Sredstva prikupljaju putem premija koje ljudi plaćaju da bi svoje polise osiguranjaodržali aktivnim. Ovako prikupljena sredstva društva uglavnom ulažu u korporativneobveznice i hipotekarne kredite. Kupuju i akcije ali iznos akcija koji mogu kupiti jeograničen. Ova društva su najveća društva ugovorne štednje.
Penzioni fondovi i državni penzioni fondovi– privatni i državni penzioni fondovise bave osiguravanjem dohotka po penzionisanju u obliku anuiteta(renti) za zaposlenekoji su uključeni u penzioni plan.Sredstva se prikupljaju putem doprinosa zaposlenih i poslodavaca. Postoje obavezni doprinosi koji se automatski izdvajaju iz bruto plate i dobrovoljni doprinosi. Penzioni fondovi najveći deo prikupljenih sredstava ulažu ukorporativne obveznice i akcije. Vlade država su aktivno podsticale osnivanje penzionihfondova kroz regulativu koja je zahtevala obavezne penzione planove, ali i kroz poreskeolakšice za uplatu doprinosa

Posredničke institucije obuhvataju finansijske kompanije, investicionefondove i investicione fondove tržišta novca tzv.novčane fondove.
Finansijske kompanije– prikupljaju sredstva prodajom komercijalnih zapisa (kratkoročni dužnički instrumenti) i emisijom akcija i obveznica. Ovako prikupljena sredstva koriste za odobravanje potrošačkih kredita a ponekad ih plasiraju u kredite za mala i srednja preduzeća.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari